Do kraja godine tečaj eura između 1,10 i 1,20 dolara

Slabljenje eura na međunarodnom tržištu u odnosu na dolar reflektira se na slabljenje kune u odnosu na dolar, zbog čega bi korporacijski subjekti trebali razmisliti o "hedgiranju" novčanih tijekova koji nisu u kunama i eurima, istaknuli su Constantin Cesnovar, izvršni direktor riznice Hypo Alpe-Adria banke, i Marko Badurina, specijalist za trgovanje vrijednosnicama Volksbanke na javnom predavanju časopisa Banka.

Sektor građanstva u većoj mjeri ima kredite s valutnom klauzulom u švicarskom franku i sada su svi naučili, iako možda prekasno, o potrebi "hedgiranja", kazao je Badurina, a prenosi portal Bankamagazine. Kredite u "švicarcima" građanima je postalo sve teže vraćati. Neki gospodarstvenici također ne obraćaju pozornost na valutni rizik i smatraju ga pitanjem sreće ili rizikom poslovanja, rekao je Badurina.

Do kraja godine tečaj eura u odnosu na dolar većina ekonomista predviđa u rasponu od 1,08 do 1,38, Cesnovar prognozira 1,1, dok ga Badurina locira između 1,15 i 1,20 dolara za euro. No kako je uopće došlo do ovog stanja i što bi moglo utjecati na buduće kretanje eura, oba stručnjaka su opsežno izlagala.

Nepoštivanje fiskalnih ograničenja pakta o rastu i stabilnosti dovelo je do napuhivanja proračunskih deficita pojedinih zemalja Europske unije. Prvo su to prekršile Francuska i Njemačka, a njih poporatile ostale zemlje. To u situaciji gospodarske ekspanzije nije bilo problematično, no u situaciji duge i duboke recesije i povišene averzije prema rizicima, takva fiskalna politika je postala neodrživa, objašnjava Badurina.

Osim toga, dogovoreni plan pomoći Europske unije i MMF-a za refinanciranje duga Grčke nije smirio tržišta, zbog čega je ECB bio prisiljen pokušati smiriti svojim intervencijama na otvorenom tržištu obveznica. Nastala je situacija kada vlada neizvjesnot za budućnost eura, investitori povezuju neizvjesnost s rizikom za euro, što ga čini ranjivim, pa oni manje skloni riziku pokušavaju se sakriti u sigurnijim valutama: dolaru, jenu, švicarskom franku, dok jedan dio investitora preuzima rizik, te špekulacijama i napadima na najslabije karike Europske unije, prvenstveno Grčku, želi zaraditi na padu vrijednosti eura.

Neke skupine hedge fondova vjeruju da bi euro mogao pasti do vrijednosti s dolarom, ako ne i ispod. Zbog toga CDS indeksi europskih zemalja rastu, posebno zemalja PIGS, gdje prednjači Grčka.

Badurina ističe i neuobičajene reakcije tržišta, poput situacije od prošlog petka, kada su negativni podaci s tržišta rada SAD-a utjecali na jačanje dolara, umjesto eura.

Dva fenomena utječu na veliku volatilnost tečaja: kratkoročni poput izjava političara i čelnika središnjih banaka, kao i gore spomenuti podaci o nezaposlenosti, dok su dugoročni BDP i inflacija, navodi Cesnovar. U području dugoročnih fenomena vidljiv je znatan raskorak između BDP-a eurozone i SAD-a.

Cesnovar smatra da bi se euro mogao brže oporaviti kada bi bilo odlučnijih stavova čelnika eurozone. Promjena će biti, pa će u nadolazećem razdoblju europsko gospodarstvo raditi na pojačanoj transparentnosti podataka, gdje će veću ulogu nego do sada imati Eurostat. Doći će do regulacije rejting-agencija, koje bi trebale davati i savjetodavne usluge, odnosno reći kako se pojedini rejting može popraviti.

Na pitanje je li moguće da neke zemlje izađu iz eurozone, Cesnovar odgovara da je to de facto nemoguće jer bi to značilo da bi morale izaći i iz Europske unije. Propast eurozone značila bi propast Europske unije, i to je nešto što će svi pokušati izbjeći. Euro je tu da ostane, kao i Europska unija, rekao je i Badurina.