Dobit Poštanske banke 2012. – 91,3 milijuna kuna

Hrvatska poštanska banka još je jednu godinu u nizu ostvarila povoljan poslovni rezultat. Iz godine u godinu ta državna banka povećava neto dobit, koja je znatno umanjena rezervacijama koje moraju izdvajati za nenaplative kredite odobrene u mandatu bivše uprave. Od kada je Čedo Maletić sjeo na čelo uprave, banka je povećala pozitivan rezultat s 50 milijuna kuna u 2010. na 93,1 milijun kuna koliko su ostvarili 2012. godine, što je 5,9 posto više u odnosu na godinu prije. Operativna dobit banke bila je 257,4 milijuna kuna i viša je 18,4 posto nego lani, ali je banka morala 64 posto dobiti izdvojiti za rezervacije. To se događa u sve tri godine Maletićeva mandata. Na plaćanje rezervacija otišlo je 439 milijuna kuna, što bi bilo sasvim dovoljno za pojačanje kapitala banke.

To je gotovo 70 posto iznosa koliko bi država mogla dobiti za udio u banci. Loše odluke iz prijašnjih vremena ruše potencijal banke, koja unatoč okolnostima ostvaruje rast dobiti i plasmana. Bruto krediti HPB-a porasli su na 12 milijardi kuna. Banka se okrenula stanovništvu. Uvođenje kunskih kredita i stimuliranje stambenih kredita isplatilo se jer je broj stambenih kredita narastao 27,6 posto. Ako se iz portfelja isključe krediti brodogradilištima, koje je preuzela država u javni dug, rasli su i plasmani prema tvrtkama i to za 264,2 milijuna kuna. Na drugoj strani, depoziti su rasli, ali u korist oročenih depozita pa su se kamatni troškovi banci povećali iako ima 13,4 milijarde kuna depozita. Pali su i prihodi od naknada jer je, kako stoji u priopćenju iz HPB-a, banka ukinula neke naknade zbog teškog stanja u gospodarstvu. Danas HPB-a drži 4,3 posto tržišta što je blagi napredak u odnosu na 4 posto koliki je bio udjel 2011.

Najavljuje se širenje mreže poslovnica nakon što je lani dosegnula brojku od 60 poslovnica u državi. Stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala iznosi 14,08 posto. Banka je u postupku privatizacije koji je došao tek do stadija izbora konzultanta koji bi trebao savjetovati Vladu. Banku se želi prodati brzo, a spominjalo se da su zainteresirani mirovinski fondovi i neke domaće tvrtke.

>> HPB radnicima isplatio božićnice pa ih tražio da ih vrate