Domino-efekt ugrozio eurozonu, hitno treba rezati goleme deficite

Nakon Portugala, treće zemlje u eurozoni koja je zatražila pomoć EU, a špekulira se da bi taj iznos mogao biti između 80 i 90 milijardi eura, nameće se pitanje tko bi mogao postati četvrta žrtva domino-efekta koji je ozbiljno uzdrmao europsku monetarnu uniju. Prva je pomoć zatražila Irska, slijedila je Grčka, a nakon mjeseci odgađanja i uvjeravanja vlastite nacije i ostatka EU, krajem prošloga tjedna i Portugal je priznao da mu prijeti bankrot ako Europska komisija hitno ne ubrizga golemu financijsku injekciju.

Njemačka za primjer

Pritom je apsurdno da zatražena pomoć Portugalu nema kome biti isplaćena, budući da je premijer Jose Socrates nedavno raspustio Vladu, nakon što je parlament odbacio njegove mjere štednje.

O tome da će Portugalu biti nužna pomoć financijski stručnjaci iz EU glasno su počeli razmišljati prije godinu dana, kada je nakon spašavanja Irske i Grčke počela priprema za osnivanje fonda spasa članica eurozone.

Krizni fond težak je 720 milijardi eura, a njegov najveći teret nosi Njemačka, najveće europsko gospodarstvo, zbog čega kancelarka Angela Merkel traži hitne rezove u posrnulim zemljama.

Sve oči sada su uprte u Španjolsku, čije je gospodarstvo nekoliko puta veće od zbroja svih triju prethodno posrnulih ekonomija.

– Španjolska neće ići stopama posrnulog Portugala i tražiti pomoć Europske unije. Rizik od širenja zaraze apsolutno je isključen. Već neko vrijeme tržišta su svjesna da je naše gospodarstvo daleko konkurentnije – poručila je u četvrtak španjolska ministrica gospodarstva Elena Salgado.

Ministrica Salgado istaknula je kako, za razliku od Portugala i Grčke, njezina zemlja provodi reforme usmjerene na suzbijanje duga i jačanje konkurentnosti.

Sve četiri problematične zemlje liderice su u Europskoj uniji po deficitu proračuna. Na prvom je mjestu uvjerljivo Irska s deficitom od 9,5 posto BDP-a, slijedi Grčka sa 7,6 posto, Španjolska sa 6,3 Portugal s deficitom u iznosu od 5 posto BDP-a.

Podsjetimo, EU propisuje da je najveći dopušteni deficit tri posto BDP-a. Od četiri najveća europska gospodarstva, jedino Njemačka poštuje propis EU jer joj deficit iznosi 2,9 posto BDP-a. Velika je Britanija čak na 8,1 posto, Francuska 6,1, a Italija na 3,9 posto BDP-a.

Rast BDP-a 1,5%

Gledajući i nezaposlenost, vidljivo je da su tri rubne zemlje eurozone u najlošijem položaju. Neprikosnoveni je lider po stopi nezaposlenosti Španjolska (20,1%), slijede Irska (14,9%), Grčka (14,1%) i Portugal (11,1%).

Postavlja se pitanje gdje je Hrvatska u tim relacijama?

Najkritičniji smo po broju nezaposlenih, budući da je stopa nezaposlenosti u ožujku iznosila čak 19,6 posto, iako bi prema mjerilima EU ona iznosila nekoliko postotnih poena manje. Hrvatski proračunski deficit za ovu godinu predviđen je u iznosu 4,3 posto BDP-a.

Predviđeni hrvatski rast BDP-a u 2011. godini jest 1,5 posto, kao i irski, dok Grci i Portugalci očekuju daljnji pad BDP-a 2,7, odnosno 0,2 posto.