Dona: Potpore za otkup hrvatskim prerađivačima, a ne strancima

Domaća industrija ima dovoljno kapaciteta za preradu domaće industrijske jabuke. Zašto bi je onda prodavali strancima – pitaju iz Dona trgovine, ogorčeni što bi država ovogodišnjim subvencijama od 40 lipa za kilogram otkupljene druge klase mogla pogodovati austrijskim i mađarskim tvrtkama koje su, tvrde, već počele kampanju otkupa na hrvatskom tržištu.

Strancima ekstra profit?

Manji urod jabuka u Europi i svijetu, izlazak Europe iz recesije i rast ukupne potražnje te smanjenje izvoza jabuka iz Kine, zbog rasta njihove domaće potrošnje, toj su voćarici, naime, i te kako podigli cijenu. U kratkom roku, kilogram jabučnog koncentrata poskupio je sa 0,60 na čak 1,20 eura pa nije čudno što domaći prerađivači poput Done – koji njime opskrbljuju i najveće u domaćoj proizvodnji pića i napitaka poput Jamnice i Vindije – u jabuci vide svoju priliku za zaradu. To više što je u odnosu prema konzumnoj jabuci, koja je podbacila, industrijske zbog vremenskih nepogoda mnogo više od očekivanog.

Andrija Klarić, direktor prodaje u Doni, kaže kako se u posljednjih 15-ak godina to dogodilo samo jednom, 2007., a ostalih su godina, zbog nedostatne hrvatske proizvodnje i kineskog uvoza, domaći prerađivači gomilali samo gubitke. U tome im je i država "pomagala". Europa, naime, na kineski koncentrat ima carine 25 %, a RH samo 5 %. Stoga je sad, kad cijena prerađevina raste, prilika da domaće tvrtke napokon povećaju obujam proizvodnje i zaposlenost. Jamnica, Badel, Vindija, dobili bi jeftiniju sirovinu nego do sada, a uloženi bi se novci i pojačanim izvozom višestruko vratili. No iz resornog Ministarstva poljoprivrede zasad, kaže, šute. Natječaj za subvencionirani otkup od 60 lipa za konzumnu te 40 lipa za industrijsku jabuku još nije raspisan, pa ga iz Done žele da spriječi ponavljanje hrvatske prakse da proizvođač i otkupljivač više puta prijavljuju jedne te iste jabuke za subvencije te da se izvozniku industrijske jabuke ona ne dodjeljuje.

– Stranci u nas kupuju jabuku samo kad im se isplati. Sa subvencijama iz hrvatskog proračuna tako bi samo ostvarili ekstra profit – i kroz jeftiniju jabuku i kroz sokove i prerađevine – koje će prodavati na našem tržištu – tvrdi Klarić, ističući kako u RH, na sreću, još ima tvrtki koje industrijsku jabuku mogu preraditi. Slovenci više nemaju nijedne, a i srpska se prerada gasi jer ne može konkurirati Kinezima.

U voćarstvu katastrofa

Hrvatska proizvodnja jabuka za koju u Ministarstvu poljoprivrede tvrde da je dovoljna, a voćari da pokriva 50-70 posto ukupne potrošnje, ove je godine oko 70.000 tona, no samo je 30.000 tona konzumne jabuke (oko 30 posto manje nego lani) te 40.000 druge klase, od kojih će 30.000 tona završiti u preradi. U EU je prosječna proizvodnja oko 11 milijuna tona godišnje, a ove godine oko 2 mil. tona manje. U Poljskoj, koja je najveći proizvođač jabuka u EU, proizvodnja je podbacila gotovo trećinu. Kina će kao najveći svjetski proizvođač ubrati 30 milijuna tona, oko 3 mil. tona manje nego lani, a Turska kao najveći europski proizvođač jabuka oko 2,4 mil. tona, 100.000 tona manje nego lani.

I dok subvencionirani otkup jabuka, težak 30 milijuna kuna, i ove godine poprima razmjere afere – za otkup konzumne jabuke potiču se trgovci, a industrijske voćari – zbilja hrvatskog voćarstva katastrofalna je, tvrde voćari. Četverogodišnjim operativnim programom podizanja trajnih nasada za ulazak u EU, među kojima i voćnjaka, ispunili smo tek 1,69 % zacrtanih planova, a uloženo je 130 milijuna kuna. Jabuka je po jednom hektaru 30 puta dohodovnija od pšenice, a ne samo da nemamo dovoljno jabuka nego ni krušaka, šljiva... Proizvodimo tek 10 % potrebnog nam voća, tvrde u Hrvatskoj voćarskoj zajednici.

U Ministarstvu poljoprivrede na optužbe iz Done odgovaraju kako ni ove godine neće poticati strance na otkup, već se subvencijama štite domaći voćari kako ih otkupljivači ne bi ucjenjivali cijenama.

To, međutim, nije jamstvo bolje budućnosti hrvatskih voćara kojih će, procjenjuje se, sa sadašnjom koncepcijom proizvodnje, nedovoljnom informiranošću, neatraktivnim sortama te lošom primjenom znanja u praksi u EU opstati tek 30 %. Što će tada hrvatski prerađivači i od koga otkupljivati?