Drač kao unosan novi biznis: 'Tko kaže da se poljoprivreda ne isplati – laže'

Bodljikavi grmovi u Trnovcu Bartolovečkom, prepuni sitnih mirisnih cvjetova, ovih su dana najzanimljiviji pčelama. Bijele i svijetloružičaste glavice sa po pet latica pružaju se unedogled, na čak 6 hektara poljoprivrednog zemljišta OPG-a Ervina Živka. No dok ih većina promatrača doživljava kao samonikli drač, kakav viđaju po pustopoljinama diljem Lijepe Naše, trnje okupano svibanjskim suncem već u rujnu i listopadu dat će mesnate crvene plodove, bez kojih ne može gotovo nijedno hrvatsko kućanstvo.

Čaj od šipka

Čaj od šipka, naime, po svim je istraživanjima jedan od najomiljenijih čajeva u Hrvata, a iza njega se krije upravo ova skromna “divljakuša” – pasja ruža ili Rosa canina, u narodu poznata i kao šipak, šipurak, divlji šipak, plotna družica, divlja ruža, šćipak, šibek, šib, svrbiguzica… Znalci odavno od njezinih plodova rade čajeve, sirupe i pekmeze. No u novije doba sve je traženija i u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji te kozmetici, gdje od nje rade ulja za njegu kože, regeneraciju stanica, ublažavanje bora, akni i ožiljaka, lijekove za probavne tegobe, glavobolje, visoki tlak… do osvježavajućih bezalkoholnih i alkoholnih pića, vina, pa nije čudno što i u Hrvatskoj konačno niču prvi “organizirani” hektari, na kojima je Ervin Živko jedan od najvećih proizvođača.

– Tko kaže da se poljoprivreda ne isplati – laže. Samo što danas u nju treba uložiti puno više radnih sati i kreditno se ne zaduživati zbog gluposti – kaže taj 33-godišnji poljoprivrednik, čija je mlada obitelj dosad uglavnom živjela od kozarstva.

Imaju 130 koza od kojih mlijeko isporučuju Vindiji te 56 hektara zemlje u zakupu na čak 178 malih čestica na kojima uglavnom proizvode kulture za ishranu svoga blaga. U tri vlastita silosa godišnje spreme 40 tona pšenice, kukuruza, ječma, lucerne, ljulja, djeteline, zobi…, a višak prodaju na tržištu. Isto tako i poneko jare, no ne treba biti veliki matematičar pa izračunati kako se proizvodnje, k tome i ekološke, koje se sve više cijene kao suho zlato, puno više isplate od mljekarstva i ratarstva. Pogotovo onima koji su pametno ulagali i nisu se nepotrebno zaduživali kod banaka. Ljudima nisu dovoljni traktori kakvih danas imaju i nekoliko u garaži. Svi bi danas traktore s klimom, satelitskom navigacijom, čak i mikrovalnom pećnicom, koji koštaju milijune, a s njima neće obrađivati ni 70 hektara zemlje – objašnjava Ervin, čiji je „najmlađi“ traktor ‘88. godište. Četiri godine mlađi od njega samog.

No takvi se, kad im ode dio, danas puno lakše i jeftinije poprave, dodaje, oprezan i kod današnjih natječaja za ruralni razvoj. Oni nedavni pokazali su da se novac nekima dijelio bez ikakve logike, a samo pripremna dokumentacija stajala bi ga 300.000 kuna. Ulaže zato koliko ima, a prije nekoliko godina i u nasade pasje ruže, kojima je ovo treća godina, dok se u petoj očekuje da će u puni rod. Pasja ruža može rasti i na onim područjima gdje nije moguća druga intenzivna proizvodnja. Zbog relativne neosjetljivosti na bolesti i štetnike ne zahtijeva ni kemijsku zaštitu pa je proizvodnja ekološka i jednostavna. Godišnje zahtijeva tek 3-4 malčiranja, fleksanje oko grmova te okopavanje ujesen.

Ručna berba šipurka

– Kad biljka dođe u puni rod, grm koji raste oko tri metra u visinu i toliko u širinu daje 35 do 50 kilograma ploda, dok ove godine očekujemo po pet kilograma. Najviše se bojimo da nećemo naći radnu snagu koja na zemlji ne želi raditi ni za 35 kuna po satu, dok u Čileu, koji je najveći izvoznik šipurka na svijetu, radnici beru i za 100 eura na mjesec. Za razliku od borovnica ili aronije, kojih 60% možete pobrati i kombajnom, berba šipurka je ručna – i još bode – kaže Ervin.

Lani je tako urod dvogodišnjih 6000 sadnica odlučio donirati mjesnoj OŠ Trnovec. Djeca su sama pobrala plodove, oko 500 kilograma, i zabavila se, no bilo je i roditelja koji su gunđali kako su im se djeca napikala, smije se Ervin. Ove pak godine očekuje oko 3 tone plodova, što je znak da bi polako trebao početi graditi i sušaru kako bi svojoj proizvodnji dao i dodanu vrijednost. Veći dio planira osušiti za čajeve, a dio preraditi u pekmeze. Ne boji se da neće naći put do tržišta jer su lokalni, domaći, k tome i ekološki proizvodi, sve traženiji na tržištu. Trenutačna cijena kilograma svježeg šipurka je 5 kuna, sušenog oko 35, dok sadnica košta oko 15 kuna.