Novi predsjednik uprave Hrvatskih autocesta Dražen Guštin u svom prvom intervjuu govori o stanju koje je zatekao u toj tvrtki obilježenoj brojnim aferama, o planovima restrukturiranja, o cijeni cestarine...
Svakog novog direktora u javnim tvrtkama smatra se nečijim čovjekom iz Vlade. Čiji ste vi? Smatraju vas Čačićevim čovjekom.
Nisam član nijedne stranke, ali mogu biti Čačićev čovjek ako se gleda da sam 2001. došao u HAC preko natječaja i odradio jedan dobar posao. Ako je to prepoznato, onda sam čovjek gospodina Čačića. Prije se govorilo da sam Linićev i SDP-ov.
Čim ste imenovani, isplivala je afera “Cvijeće” dok ste bili direktor Sektora održavanja. Prema dostupnim dokumentima, unutarnja kontrola HAC-a utvrdila je da je u toj aferi šteta za HAC bila milijun kuna, a vi ste prozvani kao odgovorni direktor sektora?
Time se meni kao novom čovjeku na čelu HAC-a htjelo nešto nalijepiti i tako nastaviti s famom da je HAC tvrtka afera i da su nova uprava i predsjednik isti takvi. Ni u kakve malverzacije nisam bio upleten. Sva je dokumentacija u proteklih deset godina, koliko je stara ta afera, cijelo vrijeme u HAC-u i da je bilo u njoj i moje odgovornosti, zar ne bih prošao barem kroz policijsku istragu i provjeru? No, u osam godina otkako sam otišao s pozicije direktora nikome to nije bilo bitno i sad se odjednom mene za to tereti. No, očekujem napade, jer ono što ću napraviti u HAC-u bit će red i uredno poslovanje.
Zašto ste smijenjene direktore smjestili u odjel kontrole? Sad će oni sami kontrolirati svoj minuli rad, ali i vas?
Prema njihovim ugovorima morali smo im nakon smjene ponuditi adekvatna radna mjesta sukladno stručnoj spremi, a u odjelu kontrole bilo je slobodnih mjesta. Nisu svi smijenjeni završili u kontroli, a pogotovo ne na šefovskim mjestima.
Neki kažu da se u HAC-u ništa ne radi, da se samo vodi borba “naših” i “vaših”, a trebate do 25. svibnja napraviti plan restrukturiranja.
Nisam došao ovamo baviti se prošlošću, nego od HAC-a napraviti pravu tvrtku. Napravili smo analizu stanja i zaustavili sve negativno što smo zatekli. A zatekli smo dugoročne ugovore koji su se potpisivali pretkraj mandata prošle uprave. Ti ugovori su zakoniti, ali ne prirodni. Zašto se žurilo s tim nabavama? Morali smo snimiti stanje velikih projekata. HAC je visoko zadužen, gotovo tri milijarde eura, pa moramo uzimati kredite samo za otplatu kredita i kamata. Sustav HAC-a može podnijeti 29 milijardi kuna zaduživanja, a na to je kamata 47 posto. Bivša vlast je već 2008. dosegla tih 29 milijardi kuna. Otad je potrošeno dodatnih sedam milijardi kuna, a ugovoreno je ukupno radova za 13,5 milijardi kuna. Kamate na tih dodatnih sedam milijardi kuna su 185 posto, ako idemo dalje sa još pet milijardi, onda su kamate 310 posto. To je kao da ste u dužničkom ropstvu. Novim planom predviđamo zaustavljanje radova na Podravsko-bilogorskom ipsilonu koji je ugovoren za dvije milijarde kuna, a tek je devet posto radova odrađeno dosad. Za to novca nema i treba zaustaviti radove, vidjeti što je iskoristivo i vratiti to u početnu poziciju brze ceste.
Što s ugovorima za Dubrovnik – Doli i Lekenik – Sisak?
To je ukupno 4,2 milijarde kuna, radovi nisu uopće počeli i te ugovore ćemo raskinuti.
Most Drava?
On je ugovoren za milijardu kuna. Taj most je potreban, ali projekt možemo pokušati racionalizirati i graditi jednostavniju varijantu tog mosta. Naše analize pokazuju – da se danas ugovaraju ti radovi, za 200 milijuna kuna više dobili bismo i most i 11 kilometara autoceste. Naravno, radovi su ugovoreni i ako uspijemo u pregovorima s izvođačima, racionalizirat ćemo projekt.
Hoćete li i podnijeti kaznene prijave zbog ugovaranja radova bez osiguranog novca, kako je to najavio ministar Hajdaš Dončić?
Zna se tko podnosi i zbog čega kaznene prijave. To je posao za državno odvjetništvo. Postoje programi gradnje, odluke Vlade, a je li to kazneno djelo nije moje da utvrđujem. Moj je posao da dovedem u red ovu tvrtku.
Što će još sadržavati vaš plan restrukturiranja?
Moramo riješiti pitanja prevelikih troškova plaća, upravljanja i održavanja. U tvrtki je broj šefova enormno narastao. Zasad procjenjujem kako bi kroz program restrukturiranja HAC broj zaposlenih mogao smanjiti sedam posto. Riječ je o oko 200 ljudi. Neki će otići u prijevremene mirovine, a neki uz afirmativne otpremnine koje bi mogle biti i oko 150.000 kuna.
Koliko ćete tako uštedjeti?
Među cestarima i blagajnicima nema viška zaposlenih, možda ima čak i manjka. Narastao je broj šefova odjela, voditelja grupa, a to je sloj koji je bolje plaćen. Za plaće godišnje izdvajamo oko 400 milijuna kuna, a kako će do smanjenja broja radnika doći u gornjem platnom razredu, uštedjet ćemo tako oko 50 milijuna kuna. Druga bitna stvar je cijena upravljanja. Tu planiramo, korištenjem više vlastitih resursa, a manje vanjskih, uštedjeti dodatnih 50 milijuna kuna. Glavni nam je cilj dovesti HAC na nivo najboljih vanjskih koncesijskih društava. Ne možemo više biti vreća bez dna.
Hoće li i koliko poskupjeti cestarine?
Cijena cestarine nije se mijenjala od 2004. Slažem se s ministrom da moramo pokazati javnosti da želimo napraviti uštede, smanjiti broj zaposlenih, da smo štedljivi. Nismo nikakav zahtjev za poskupljenje cestarine još podnijeli, ali radimo analize. Ako bismo ih podigli 15 posto od 1. lipnja, procjenjujemo da bismo, uz zadržavanje iste cijene za ENC, dobili dodatnih 100 milijuna kuna godišnje.
Znači može se očekivati od 1. lipnja 15 posto veća cijena cestarine?
To će odlučiti Vlada. Ako se prihvati naš plan, onda bi i cijena mogla ići gore. Radili smo analize o poskupljenju na razini 10, 15 i 20 posto.
Jeste li izradili novi četverogodišnji plan?
To ćemo tek raditi. Za iduću godinu predviđaju se dvije milijarde kuna, da se dovrše projekti. U tom planu bit će most Drava, novi prolaz kod Ikee, tunel Sveti Ilija, dovršetak autoceste prema Pločama i od Ploča prema Bosni te autocesta do Lekenika. To je sve ugovoreno. Još bi u taj program mogao ući racionalizirani projekt Vc do Belog Manastira te prijelaz preko ranžirnog kolodvora u Zagrebu, za što postoji interes EBRD-a i EIB-a.
Što mislite o koncesijama?
Zna se što su koncesije, to je kad dajete nekome nešto u gradnju. Postoji mogućnost da se Žuta Lokva – Rijeka da u koncesiju, kao i nova zagrebačka obilaznica, za što će biti velikog interesa jer je tamo veliki promet. Postoje i drugi oblici koncesija, i na izgrađeno ili djelomično izgrađeno. Što se tiče koncesija na postojeću mrežu, to su odluke koje donosi Vlada.
Gdje su to birtije pune? Očito neki žive u drugoj državi a komentiraju treću .