Država bi privatizirala... no ne zna što će od tvrtki prodavati, kada, a ni kako

Bez jasnog zakonskog okvira koji se ne mijenja svako malo, ali i veće aktivnosti i države i privatnog sektora, nastavak privatizacije ostat će tek mrtvo slovo na papiru. Kako je rečeno na panelu “Institucionalni igrači – što im možemo ponuditi” u okviru konferencije Večernjeg lista “Ulagači – motor rasta gospodarstva”, tržišno-burzovni princip najbolji je način određivanja vrijednosti tvrtke. A tržište nam trenutačno ide na ruku, barem kad je zaduživanje u pitanju.

Dugotrajni teret

Osvrnuvši se na posljednje izdavanje obveznica, potpredsjednik Vlade Branko Grčić kazao je da je to najjeftinije zaduženje u povijesti hrvatske države ako se izuzmu “samuraj-obveznice” izdane 90-ih na japanskom tržištu. Rezultat ovako jeftinog zaduživanja bit će godišnja ušteda milijardu kuna za kamate. Grčić je otkrio da su investitore koji su ukupno ponudili 4,5 milijardi eura najviše zanimala dva ključna pitanja – zašto Hrvatska nije uspjela izaći iz recesije i koja su to uporišta gospodarskog rasta u budućnosti. Prema Grčiću, odgovor na to pitanje krije se u odnosu privatnog i javnog, poput odnosa umirovljenika i zaposlenih te socijalnih izdataka, ali i tržištu rada kao ključnom razlogu nekonkurentnosti.

– To će godinama biti naš teret – naglasio je Grčić.

Jeftino zaduživanje države utječe na ulaganja mirovinskih fondova, smatra Dinko Novoselec, predsjednik uprave AZ obveznog mirovinskog fonda.

– Smanjene kamatne stope nužan je preduvjet da se imovina mirovinskih fondova iz javnog duga redistribuira u privatni sektor – ističe Novoselec. Podsjetio je i da izmjene zakona sada omogućuju mirovinskim fondovima veća ulaganja u privatni sektor.

– Međutim, privatni je sektor dosad ostao hladan na činjenicu da raspolažemo sa 60 milijardi kuna imovine – ocjenjuje Novoselec.

Na pitanje što će država privatizirati, Grčić tvrdi da država očekuje od privatnih partnera da poboljšaju upravljanje kompanijom, ali i da ispune obećanja.

– Interes države je razvoj, a ne rušenje kapitala i dobiti – kaže Grčić. Do kraja godine bit će poznatije što će biti s autocestama.

– Prihod od monetizacije bit će iskorišten za smanjenje javnog duga – kaže Grčić.

Ako monetizacija autocesta ne uspije, Hrvatske autoceste trebale bi ići na javnu ponudu dionica (IPO) jer se većina građana može identificirati s tim projektom, smatra Tonći Korunić, voditelj upravljanja imovinom u InterCapitalu.

– To bi svakako moglo biti zanimljivo domaćim ulagateljima – smatra Korunić.

Ako je potrebno, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) spremna je sudjelovati u privatizaciji, kaže Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a u Hrvatskoj.

– Međutim, još nije jasno kakva će privatizacija biti ako je uopće bude – kaže Jelušić Kašić.

Regionalni IPOf

Panel “Treba li na regionalni IPO” problematizirao je budućnost tržišta kapitala u regiji, a zaključak je da neće biti pomaka bez većeg sudjelovanja educiranijih ulagača i kompanija koje su svjesne prednosti prikupljanja kapitala na tržištu. Osvrćući se na povezivanje zagrebačke, makedonske i bugarske burze, predsjednica uprave zagrebačke burze Ivana Gažić istaknula je da se taj koncept koristi i u drugim dijelovima svijeta.

– Do 2007. bilo je rasprava o spajanju burzi u regiji, ali taj je koncept napušten – naglasila je Gažić. Beogradska burza nije željela sudjelovati u projektu regionalne platforme, ali to ne znači da srpskom tržištu ne treba povezivanje, ocijenila je Dragijana Radonjić Petrović, predsjednica uprave M&V Investmentsa.

– Treba nam burzovna CEFTA – naglasila je Radonjić Petrović. Prema mišljenju Jure Radića, predsjednika Nadzornog odbora IGH, novac od monetizacije autocesta treba iskoristiti za investicije, a ne potrošnju.