Predsjednik HNS-a Radimir Čačić složio se s tvrdnjom potpredsjednika Vlade Domagoja Miloševića da je vlada Jadranke Kosor pokazala neviđenu odlučnost u borbi protiv korupcije.
– Ne znam koja je vlada nakon one Franje Tuđmana preuzela odgovornost ako to nije ova Jadranke Kosor – kazao je Milošević.
Boje se odlučiti
– To je istina i čestitam – kratko mu je uzvratio Čačić. Polemiku dvojice političara i poduzetnika, sudionika okruglog stola Poslovnog dnevnika i časopisa Banka o suradnji javnog i privatnog sektora, potaknula je Čačićeva tvrdnja da je HDZ-ova vlada donijela zakon o javno-privatnom partnerstvu, ali nije znala organizirati investicije. On je sam u Varaždinskoj županiji u kratkom roku organizirao gradnju i adaptaciju 50 osnovnih i srednjih škola te školskih dvorana i za to mu nije trebao nikakav zakon.
– Mogućnost donošenja odluka ključna je karakteristika svake vlasti. Ova vlast ne donosi odluke, a razumijem i zašto, svako malo zovu ih na istrage, brane se jesu krivi, nisu krivi, koliko su umreženi – dodao je Čačić, na što je Milošević replicirao tvrdnjom o hrabrosti Jadranke Kosor.
Četvrtu konferenciju koja se održava u sklopu Poslovnog foruma na temu "Suradnja javnog i privatnog sektora – kočnica ili poticaj razvoja" otvorio je putem snimljenog videomaterijala predsjednik RH Ivo Josipović, koji je istaknuo da je zemlja opterećena problemima neefikasnosti i korupcije.
Austrija prodala sve
Izraelski veleposlanik Yosef Amrani kazao je da Vlada mora biti regulator i štititi javni interes, ali ne smije biti profit profita. Veleposlanik Republike Austrije Jan Kickert istaknuo je da projekti javnog i privatnog sektora moraju biti jednostavni, kako bi bili pristupačniji. Austrija je u dvadeset godina privatizirala sva državna poduzeća i sada je suvlasnik samo u tri.
Sandra Švaljek s Ekonomskog instituta kazala je da su iskustva s javnim i privatnim partnerstvom različita, pokazalo se da su takvi projekti u startu i do 25 posto skuplji, ima primjera korupcije, no bez obzira na to, Europa promovira taj model razvoja jer su mogućnosti država da samostalno investiraju smanjene, pa je suradnja s privatnim sektorom nužna, a rizici se mogu smanjiti jačom kontrolom i izloženosti javnosti. Švaljek je istaknula da je u Hrvatskoj izostala snažnija suradnja javnog i privatnog sektora, a ona je u općem interesu.
– Nedostatak političke potpore, nedovoljna stručnost javnih tijela, nerazvijenost sektora i niska razina povjerenja mogući su razlozi izostanka suradnje – rekla je Švaljek.
– Ako je takva suradnja i postojala, vrlo se brzo pokazala ranjivom na korupciju – dodala je.
Kao primjer izostanka te suradnje predsjednik uprave Hrvatskog Telekoma Ivica Mudrinić istaknuo je da njegova tvrtka sada godišnje ulaže 400 do 500 milijuna kuna manje nego do 2008.
– Postoje projekti, kooperanti i novac, ali regulator nije u stanju definirati što želi – istaknuo je Mudrinić, čija tvrtka želi uložiti u mrežu optičkih kabela, no umjesto toga novac leži na računu banke ili se isplaćuje dioničarima.
– Zdravoseljački rečeno, Hrvatska ne zna ni kuda ide ni što želi – zaključio je Mudrinić.
Što se tiče novca, njega bi bilo u izobilju da se nisu namirili oni koji se sada u hrvatskoj smatraju bogatim ljudima, ljudima koji su imali filing, osjećaj za biznis, hoću reći onima koji su donosili zakone, nisu ih provodili i onima koji su izvršavali sve to za sebe i njih. E, treba zborjiti sve \"njihove pare\" pa vidjeti koliko bi nama ostalo, a tome trebapribrojati i privatizaciju i biznis koji su odradili za sebe npr. saniraju banke za 80 milijardi, prodaju za 8 milijardi a sebi uzmu 80 milijuna. Dakle tih 80 milijuna koje su oni uzeli je razlogom jer su prodali 80 miljardi za 8. To se zove biznis.