Jedna slovenska nevladina organizacija izračunala je da su se sve države sljednice SFRJ silno zadužile, ali su, bez obzira na potrošeni kapital, ekonomski nazadovale u odnosu na razdoblje prije osamostaljivanja. Slovenski je BDP 1989. bio 34.000 USD po stanovniku, a 2007. godine 24.100 USD. Hrvatska je, na primjer, dostigla oko 65 posto slovenskog BDP-a, što je još uvijek manje nego što ga je imala 1955. godine.
>>Kretanje inozemnog duga slijednica SFRJ 1991. - 2008.
Trošilo se previše
Za razliku od Grčke i drugih članica, kojima će eurozona subvencionirati kamate za otplatu dugova i nova zaduženja, Hrvatska i ostale države s prostora bivše Jugoslavije, osim Slovenije, ne mogu računati na takvu pomoć.
– Mi već sada plaćamo cijenu olakog ulaska Bugarske i Rumunjske u EU, a vjerujem da će svima koji će poslije nas pristupati Europskoj uniji biti još teže – komentira ekonomist Guste Santini, koji je analizirao kretanje inozemnog duga među državama sljednicama SFRJ. Kad se Jugoslavija raspala, njezin je inozemni dug bio 11,5 milijardi eura, dvadeset godina kasnije nove su države povećale svoju zaduženost na 121 milijardu eura. Do kraja 2008. inozemni dug sljednica SFRJ bio je 117 milijardi eura, ali je rastao i u godini krize narastao za približno tri milijarde eura. Posljednjih godinu dana Slovenija je uzela 4 milijarde eura novih zajmova pa je njezin dug 20 puta veći nego 1991. Hrvatska duguje 14 puta više, a velik je potrošač stranog kapitala postala i mala Crna Gora.
– Sve su se države ponašale neracionalno i trošile iznad mogućnosti, što može imati katastrofalne posljedice. Povećaju li se kamate na državne dugove, doći će do pada vrijednosti nekretnina, vlade će biti prisiljene rasprodavati preostalu državnu imovinu da bi došle do kapitala. Nije problem kad se povremeno troši nešto više nego što se zaradi, ali ne može se vječno trošiti puno više – dodaje Santini.
Centar za istraživanje postjugoslavenskih društava (Cepyus) u Sloveniji objavio je nedavno studiju iz koje se vidi da su posljednja dva desetljeća sve države nekadašnje SFRJ ekonomski nazadovale, pa i Slovenija u kojoj je 2007. nominalni BDP još uvijek bio za petinu niži nego 1989.
Slovenija se, istina, pomaknula na listi razvijenosti sa 31. mjesta koje je zauzimala SFRJ na 29. mjesto, a sve druge države pale su i povećale zaostajanje za nekad najrazvijenijom jugoslavenskom republikom u prosjeku za 60 posto.
Viši kriteriji za EU
U prilog novim državama, kad je riječ o zaduženosti, ide jedino to što je inozemni dug stare države bio isključivo državni dug, dok su sada glavni dužnici banke i privatni sektor. Strane su banke zadržale svoje pozicije i u kriznoj godini te su nastupile i kao faktor stabilnosti dajući vladama financijsku podršku. Među analitičarima prevladava uvjerenje da će EU znatno pooštriti kriterije za nove članice, pa će se bivše jugoslavenske republike prilično namučiti dok ih ne prime k sebi. Hrvatska bi se možda mogla provući nešto bezbolnije jer će tek s Jadranskim morem EU dobiti zaokruženu cjelinu. Osim toga, ulazak nove članice mogao bi biti i politički oportun u vrijeme kad se eurozona suočava s prvom ozbiljnijom krizom.
Za zastrašujuće dugove kriva je bivša komunistička Yugoslavija, koja je na velika vrata uvela zaduživanje, koju su kao lošu naviku prihvatile njene sljednice među kojima Hrvatska vodi primat. Već odavno više nema onog zločestog diktatora, koji bi već nekako ispetljao otpis dugova i još više proširio poslove u prijateljskim zemljama, naročito nesvrstanima. Od svih njegovih zamisli i djelovanja, zadržano je samo zaduživanje, dok je državna imovina raskrčmljena budi zašto, a proizvodnja ugašena. Zato je enormnop zaduživanje očekivano, kao i ono koje slijedi u budućnosti- No rast dugovanja proporcionalno slijedi pad suvereniteta, od kojega nam je još jako malo ostalo. Sve što vrijedi, već je u rukama stranaca. Još dok se odreknemo šuma, zemlje i vode, možemo staviti ključ u bravu. No kao što rekoh, nisu za to krivi naši divni političari (bili blagoslovljeni za svagda) već grozan tiranin i njegova crvena (i danas prisutna) slijedba, koji su nas bez ikakve potrebe navukli na drogu zaduživanja. Trag im se i sjeme zatrlo, prokleti bili za svagda.