Duško Knežević: Pozivam hrvatske tvrtke da nam se pridruže u obnovi Boke

Duško Knežević najveći je crnogorski biznismen: njegova Atlas grupa pokriva gotovo sve gospodarske sektore. Ima najveću banku u Crnoj Gori, najveću građevinarsku tvrtku, medije, hotele... Iako posluje u nekoliko zemalja u regiji, u Hrvatskoj nije prisutna. Zašto Atlas grupe nema u Hrvatskoj, kakva je poslovna klima u Crnoj Gori i zašto je bitna regionalna suradnja za rast gospodarstva, Knežević govori za Večernji list.

U upravnom ste odboru Summita100. Zašto je regionalno ujedinjavanje i udruživanje tako važno?

Veća ekonomska suradnja generira više koristi za svaku od zemalja. Posebno je važna koordinirana strategija u energetici, infrastrukturnim projektima i poljoprivredi koja omogućava održiv rast gospodarstva u regiji, a time i veću stabilnost i privlačnost za izravne strane investicije. Summit100 je inicijativa poduzetnika iz regije koja je inicirana upravo s namjerom jačanja održivog i ekonomski logičnog udruživanja u regiji koje će generirati zajedničku dodatnu vrijednost ne samo za poslovnu zajednicu već i za sve građane. Međuovisnost zemalja u regiji je velika.

Nakon lanjskog summita osnovan je regionalni građevinski konzorcij Feniks. Postoje li naznake da će se i nakon ovogodišnjeg summita iznjedriti slična ideja u nekom drugom sektoru gospodarstva?

Summit je formiran s idejom udruživanja kojemu su cilj konkretne akcije i rezultati. Feniks je projekt koji se već pokazao održivim i konkretnim u rezultatima i koristima za udružene građevinske kompanije. Turizam, hrana, energetika i financijsko tržište su sektori koji ciljaju na konkurentnost na europskom i globalnom tržištu te zahtijevaju višu razinu udruživanja. Za njih analiziramo prostor i mogućnosti za projekte koji će koristiti neiskorištene sinergijske mogućnosti poduzetnika okupljenih u našoj inicijativi. Te mogućnosti su velike i mjerljive, a uz adekvatnu podršku državnih administracija mogu stvoriti dodanu vrijednost za sve građane u regiji. Volja državnih tijela je vidljiva, a pokazuje je i ovaj summit pod pokroviteljstvom predsjednika Josipovića i njegovih kolega. Međutim, treba nam odlučnija i brža administracija.

Atlas grupa najveći je investitor u Crnoj Gori. Imate li u planu neku novu akviziciju ili ulaganje?

Upravo smo u glavnom gradu Crne Gore završili Atlas Capital Centar, nekretninsku investiciju vrijednu 150 milijuna eura koju smo realizirali zajedno s kraljevskom obitelji iz Abu Dhabija. S Abu Dhabi Capital Group, kompanijom s kojom smo surađivali na tom projektu, planiramo i zajedničko ulaganje u transformaciju bolničkog kompleksa u Boki kotorskoj, u Meljinama, u luksuzni objekt zdravstvenog turizma. S investitorima iz Azerbajdžana pregovaramo o zajedničkoj realizaciji nekoliko luksuznih resorta na crnogorskom primorju. Posebno su zainteresirani za projekat Punta Mimoza, kompleks vrijedan 400 milijuna eura, koji sadrži tri mediteranska sela, marinu i prateće sadržaje koji će se graditi na rtu Kobila kod Herceg Novog na samoj granici s Hrvatskom.

Hrvatsko tržište ne poznaje opseg vašeg poslovanja. Namjeravate li jače nastupiti u Hrvatskoj?

Atlas grupa osnovana je prije 25 godina, u tadašnjoj Jugoslaviji, i od export-import kompanije s kojom je počela prerasla je u međunarodni konzorcij koji obuhvaća 30 kompanija koje se bave bankarstvom, financijama, nekretninama, građevinarstvom, turizmom, obrazovanjem, zdravstvom i medijima. Osnivači smo i Univerziteta Mediteran, prvog privatnog sveučilišta u Crnoj Gori, i Beogradske bankarske akademije u Srbiji. Partnerstva su osnova naše poslovne strategije i na taj način gledamo i na mogućnost ulaska na hrvatsko tržište. Turizam, pogotovu naši projekti u Boki kotorskoj, odlična su prilika za suradnju s hrvatskim kompanijama.

Crna Gora otvorila je tržište nekretnina strancima. S vremenske distance, mislite li da je to bila dobra ideja?

Da, jer u većini slučajeva riječ je o ozbiljnim investitorima koji su uz jačanje lokalne turističke ponude donosili i pristup tržištima na kojima je Crna Gora bila malo ili nimalo prisutna.

U Hrvatskoj se mnogi poduzetnici žale na antipoduzetničku klimu koja je vidljiva naročito u poreznoj politici. Kakvo je stanje u Crnoj Gori?

Mislim da sve zemlje u regiji dijele slične probleme. Tako u svim zemljama zapadnog Balkana razvoj poduzetništva i priljev izravnih stranih investicija usporavaju duge administrativne procedure, nepredvidivost u procjenama oporezivanja i regulative o vlasničkim pravima... Upravo ti zajednički problemi i daju poseban značaj inicijativi Summita100 koja okuplja konkretna iskustva i daje preporuke na koji način se zajednički i efikasnije nositi s barijerama koje usporavaju rast naših ekonomija.

Infrastrukturni energetski projekti i jadransko–jonski plinovod primjeri su velike ekonomske međuovisnosti u regiji. Neki od tih projekata usporeni su zbog nedovoljne suradnje zemalja u regiji.

Ono što nam svima treba i što stoji u začetku ideje Summita100 je da svi shvatimo da ćemo mnogo više koristi imati kao partneri i s koordiniranom strategijom, nego kao konkurenti na ipak malom i krizom dosta oslabljenom tržištu zapadnog Balkana. Trebamo više razmišljati kao strani investitori, koji u većini slučajeva traže i ulaze u projekte koji imaju regionalni kapacitet jer pojedinačna tržišta zemalja smatraju premalima za održive projekte.

>> 'Bez povezivanja i dizanja konkurentnosti ostat ćemo nerazvijeni dio kontinenta'