Dužnici u eurima ne trebaju se bojati sudbine švicarca

Slučaj rasta vrijednosti švicarskog franka na noge je digao već godinama glasne protivnike politike središnje banke, a sada se očekuje kako bi glas mogli dignuti i korisnici kredita u eurima. Naime, zbog već dugotrajnijeg slabljenja kune u odnosu na euro povećane su rate i njihovih kredita, doduše ne tako značajno kao korisnicima kredita u švicarskim francima – ni izbliza se ne bi trebali bojati sudbine zaduženih u švicarcima – ali ipak...

Nema skoka na 8 kuna

Da korisnici u eurima ne bi trebali biti u opasnosti umiruju ih i iz Hrvatske narodne banke podsjećajući da, za razliku od švicarskog franka, središnja banka štiti tečaj kune u odnosu na euro deviznim intervencijama na tržištu. Tako se nakon intervencije u četvrtak kroz otkup eura i ubrizgavanje kuna na tržište tečaj stabilizirao na oko 7,6 kuna za euro. Budući da tečaj franka HNB ne brani, na što je upozoravao HNB, problem je donekle riješila Vlada administrativnom mjerom. Pa zato i ukidanje valutne klauzule, o čemu se sve češće govori, odnosno konverzija stambenih kredita u eurima u kune, bila bi udarac za tržište i devizne rezerve. Kako je i sam HNB izračunao, ta bi konverzija koštala 7,8 milijardi eura, a devizne rezerve iznose 12,5 milijardi eura. U HNB-u objašnjavaju da svaka konverzija kredita različita od tržišne zahtijeva plaćanje tečajne razlike, a onda to utječe na smanjenje deviznih rezervi. A smisao deviznih rezervi je da štite tečaj euro - kuna. Kuna slabi već dulje vrijeme prema euru, no to nisu veće oscilacije, a kada se i dogode neke nagle, HNB intervenira. A ionako bi kuna mogla ojačati već sljedeći mjesec za kada je ministar financija Boris Lalovac najavio zaduživanje na europskom tržištu. Zbog toga stručnjaci odbijaju teze koje opet širi jedan krug ekonomista, da bi se euro mogao popeti na razinu od osam kuna, ali i ne vjeruju da će na međunarodnoj sceni utjecaj politike grčke Syrize utjecati na kretanje eura i uopće da će doći do izlaska Grčke iz eurozone.

Skupo zaduživanje

Ipak se očekuje, ističe Željko Lovrinčević, ugledni makroekonomist s Ekonomskog instituta Zagreb, da će Grčka, koja se bori s dugom od 320 milijardi eura koji dostiže 170 posto BDP-a, tražiti međunarodnu konferenciju za otpis dugova.

– Grci su pametno percipirali da im jedino mogu pomoći otpisi dugova izvan zemlje, za razliku od nas koji pripremamo otpise unutar zemlje. Sve što se otpiše jednoj skupini, morat će platiti druga skupina građana Hrvatske – upozorava Lovrinčević koji očekuje da će se zahtjev za otpisom dijela dugova uvući u političku retoriku tijekom ove izborne godine. Osim zahtjeva za otpis dugova, Syriza ne bi trebala raditi veći pritisak na europsku ekonomiju, napominje Lovrinčević ističući da Grci imaju 23 posto viši standard od Hrvata, što dovoljno govori o našem standardu.

Tiskanje eura i otkup obveznica od strane Europske središnje banke pokušaj je da se uvjeri svjetski kapital da unatoč niskim stopama rasta Europa ima šansu za jači oporavak, kažu analitičari, jer su kamate ionako poprilično niske i mogu ići samo prema gore.

Stopa kamate na njemački desetogodišnji dug iznosi 0,4 posto, a Francuska, Danska i Češka zadužuju se po cijeni manjoj od 0,5 posto. Problematične zemlje poput Španjolske i Italije zadužuju se uz kamatu od oko 1,5 posto, a Hrvatska od 3,5 posto. Percepcija rizika Hrvatske ono je što utječe i na tečaj stranih valuta pa se zbog toga, unatoč tiskanju novca, ne očekuje pad tečaja eura u odnosu na kunu.