U Hrvatskoj su u srpnju ove godine potrošačke cijene pale 1,5 posto na godišnjoj razini, što je ponajviše posljedica pada cijena goriva, čime je nastavljen deflacijski trend treću godinu zaredom.
U srijedu objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) ukazuju na nastavak deflacijskih pritisaka, s obzirom da je trend pada potrošačkih cijena ušao već u treću godinu.
U srpnju je pad cijena od 1,5 posto na godišnjoj razini bio manji nego mjesec dana prije, kada su cijene skliznule 1,6 posto.
"Time je sa sporadičnim prekidima nastavljen trend koji traje od veljače 2014.", navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.
Najviše pale cijene goriva
U srpnju su na godišnjoj razini najviše pale cijene prijevoza, 6,6 posto, pri čemu su cijene goriva za prijevozna sredstva potonule 11,3 posto. Slijedile su, s padom za 3,3 posto, cijene komunikacija, dok su cijene odjeće i obuće pale za 2,7 posto.
Cijene stanovanja, vode, električne energije i plina pale su, pak, 2,5 posto, što je ponajviše posljedica pada cijena plina za 19,1 posto, dok su cijene rekreacije i kulture skliznule za 1,4 posto.
Cijene alkoholnih pića i duhana pale su za 0,1 posto, dok su cijene hrane i bezalkoholnih pića ostale nepromijenjene na godišnjoj razini.
S druge strane, najviše su na godišnjoj razini porasle, za 2,7 posto, cijene zdravlja, a slijedile su cijene restorana i hotela, s rastom od 2,4 posto. Cijene pokućstva i opreme za kućanstvo porasle su, pak, za 0,8 posto, dok su cijene obrazovanja porasle za 0,7, a cijene raznih dobara i usluga za 0,6 posto na godišnjoj razini.
Pad cijene pozitivno utječe na potrošnju
Na mjesečnoj su razini, pak, u srpnju potrošačke cijene pale za 0,7 posto. Pritom su u odnosu na lipanj najviše, za 11,3 posto, pale cijene odjeće i obuće, što je posljedica sezonskih sniženja. Slijedile su, s padom od 0,7 posto, cijene prijevoza, dok su cijene hrane i bezalkoholnih pića pale 0,3 posto.
S druge strane, u srpnju su na mjesečnoj razini najviše porasle cijene zdravlja, za 1,2 posto, što je posljedica rasta cijena farmaceutskih proizvoda. S rastom od 0,9 posto slijedile su cijene restorana i hotela.
U prvih šest mjeseci ove godine potrošačke su cijene u prosjeku bile 1,5 posto niže nego u istom lanjskom razdoblju. Tako je razdoblje deflacije ušlo u treću godinu, s obzirom da su lani potrošačke cijene u prosjeku pale za 0,5, a u 2014. godini za 0,2 posto.
"Pad potrošačkih cijena, prisutan već treću godinu za redom, dodatno se produbio zahvaljujući i smanjenju administrativnih cijena plina na samom početku drugog tromjesečja", ističu analitičari RBA.
Procjenjuju da će u cijeloj ovoj godini potrošačke cijene u prosjeku pasti za 1 posto.
"Pritom nema straha od deflacijske spirale već pad cijena djeluje pozitivno na potrošnju kroz rasterećenje osobnog dohotka. Naime glavni generator negativnih stopa i dalje je energija, čiji se tek postupni oporavak očekuje prema kraju godine, ali nakon oporavka cijena nafte na svjetskim robnim tržištima", zaključuju analitičari RBA.