"Hrvatska kao dio eurozone"

Euro će dovesti do rasta standarda građana

storyeditor/2022-03-01/PXL_010322_92260175.jpg
storyeditor/2022-03-01/PXL_010322_92261065.jpg
storyeditor/2022-03-01/PXL_010322_92260200.jpg
storyeditor/2022-03-01/PXL_010322_92261060.jpg
storyeditor/2022-03-01/PXL_010322_92261067.jpg
storyeditor/2022-03-01/PXL_010322_92260195.jpg
01.03.2022.
u 21:52
Tradicija izvoza na tržište EU nudi dodatni optimizam u godini pripreme za prelazak Hrvatske s kune na euro. Večernji list organizirat će niz konferencija kako bismo spremniji dočekali promjenu
Pogledaj originalni članak

Hrvatska ima puno više koristi od uvođenja eura nego potencijalnih nedostataka i mana, a građani ne smiju doći u nepovoljniji položaj od onog prije uvođenja eura. Jedna je to od poruka s panela "Hrvatska kao dio eurozone" u organizaciji Večernjeg lista i u suradnji s Vindijom.

Konstruktivni odgovori

O uvođenju eura govorili su potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, predsjednik uprave Vindije Nenad Klepač, predsjednik uprave Koke Stjepan Sabljak, konzultant Andrej Grubišić i Christoph Schoefboeck, predsjednik uprave Erste banke. Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić rekao je da se kod nas često sve uzima zdravo za gotovo.

– Kod nas se često misli da se sve podrazumijeva i razumije, a onda u najmanjim, najbanalnijim koracima dolazimo do problema. Svjedočili smo tome u pandemiji kad smo mi kao mediji imali velikih problema uvjeriti javnost koliko je bitno vjerovati u procjene stručne javnosti koliko je bitno provesti cijeli niz mjera da bi sustav, prije svega život i gospodarstvo, mogli normalno funkcionirati – naglasio je Dražen Klarić i najavio niz konferencija diljem Hrvatske.

Sudionici na panelu koji je moderirao zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista Mislav Šimatović raspravljali su o tome može li se Hrvatska još negdje poskliznuti na kriterijima iz Maastrichta koje treba ispuniti svatko tko želi uvesti euro, hoće li Hrvatska euro iskoristiti za gospodarski napredak, kako su se za ulazak u eurozonu pripremili proizvođači i banke...

Christoph Schoefboeck podsjetio je da je u Slovačkoj proces uvođenja eura bio složen i dug. Banke su tamo imale oko tri godine vremena za prilagodbu.

– U Hrvatskoj imamo godinu dana, napravit ćemo to malo brže, no apsolutno sam uvjeren sam da će bankarski sustav to uspješno odraditi. Mora se promijeniti cijeli IT sustav u bankama. Implementacija eura je tehnički vrlo zahtjevan i skup proces. Troškove te implementacije teško je procijeniti. Čuo sam od Hrvatske udruga banaka da se radi o nekih 80 do 100 milijuna eura. To su jednokratni troškovi. Očekujem da će uvođenje eura imati pozitivan učinak na hrvatsko gospodarstvo, s kratkim negativnim efektom na bankarski sustav jer će se dio prihoda znatno smanjiti. No dugoročno će i bankarski sustav profitirati – rekao je.

Banke se bore za svakog klijenta i nije izgledno da će banke te jednokratne troškove prebaciti na klijente. Konzultant Andrej Grubišić ističe da u poslovnoj zajednici vlada gotovo konsenzus oko toga da uvođenje eura ima smisla te da benefiti nadilaze neke nedostatke.

Idealna država s ogromnom žitnicom u Slavoniji

– Hrvatska je najprirodniji kandidat za euro. Benefiti za nas su puno veći nego za druge bivše socijalističke zemlje. Uvođenje eura prije svega je politička odluka koja ima svoje ekonomske posljedice. Sve bivše socijalističke zemlje, i one koje su uvele euro i one koje nisu, prestigle su Hrvatsku po paritetu realne kupovne moći. To je snažna indikacija da euro nije rješavatelj, a ni kreator svih problema. Za rast životnog standarda euro sigurno neće biti prepreka, dapače. Rast životnog standarda ovisit će o tome koliko će rasti produktivnost rada, a tu je dobrim dijelom bitno što će raditi politika i u kojoj mjeri će država biti sastavni dio gospodarskih aktivnosti. Tu je valuta manje važna – istaknuo je Grubišić.

Predsjednik uprave Vindije Nenad Klepač smatra da će uvođenje eura sigurno doprinijeti dugoročnom rastu standarda stanovništva. Tradicija izvoza na tržište EU nudi dodatni optimizam.

– Sam proces prilagodbe nije jednostavan. Za nas interno to znači dosta prilagodbi. Prilagodba softverskih rješenja u sustavu kao što je Vindija dosta je zahtjevna i skupa. Sljedeći korak je edukacija zaposlenika, kao i informiranje potrošača, da budu sigurni da taj proces neće donijeti negativne učinke na njihov standard – rekao je Klepač.

Predsjednik uprave Koke Stjepan Sabljak osvrnuo se na status poljoprivrede i prehrambene prerađivačke industrije. Hrvatska izvozi robe i usluge vrijedne ukupno oko 17,3 milijarde eura, od toga 11,9 u EU. Izvoz prerađivačke industrije je 24%.

– Konkurentnost je vrlo loša, to moramo reći. Poljoprivreda je na 31, a prehrambena industrija na 51% konkurentnosti. Treba pripremiti industriju da bude konkurentna i treba podizati produktivnost, a država mora prepoznati kvalitetne, prave projekte prehrambene industrije koja mora biti strateška. Vidjeli smo u ovoj COVID krizi koliko je to važno. Treba poštovati svakog pojedinačnog proizvođača, ali bez velikih grupacija, prerađivačkih tvrtki, bit će teško opstati – napomenuo je Sabljak.

Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
Varaždin: Konferencija "Hrvatska kao dio eurozone"

Vezano uz samodostatnost u proizvodnji hrane, Nenad Klepač iz Vindije podsjetio je da smo bili zemlja u kojoj ni u jednom trenutku police nisu bile prazne.

– Postoji ogroman potencijal, imamo idealnu državu s prekrasnom žitnicom u Slavoniji, tradicionalno prerađivačkom industrijom na sjeverozapadu i potrošački turistički orijentirano priobalje, i to treba sinkronizirati – kazao je Klepač. Važno pitanje je i zemlja, resurs koji treba jako dobro usmjeravati. Stočarima nedostaje zemlja.

Zemlja treba stočarima

Prema riječima Stjepana Sabljaka, Hrvatska ima suficit u žitaricama, uljaricama, ribi i živim životinjama. Najveći uvoz odnosi se na meso i mlijeko.

– Možemo imati samodostatnost, ali treba mijenjati strukturu proizvodnje. Zemlja mora ići stočarima – ustvrdio je Sabljak. Grubišić je naglasio da ne bi volio živjeti u društvu "famozne" samodostatnosti. – Za nas je i dalje najbolje prilično otvoreno tržište i konkurencija. Država ne bi trebala arbitrarno komplicirati stvari.

U nastavku panela čulo se i da euro nije lijek koji sve spašava, ali da se važnost uvođenja posebno dobro vidi u teškim vremenima. Kako je gospodarstvo imalo koristi od ulaska u EU, tako će koristi imati i od ulaska u eurozonu.

PORUKE IZ VARAŽDINA Kakve su koristi od ulaska u eurozonu?

1. Iako odustajanje od kune kao nacionalne valute sa sobom donosi određene ekonomske rizike, prelazak na euro otvara niz gospodarskih benefiti.

2. Benefiti za nas su puno veći nego za druge bivše socijalističke zemlje, a građani ne smiju doći u nepovoljniji položaj od onog prije uvođenja eura.

3. Euro nije lijek koji sve spašava, ali važnost njegova uvođenja posebno se dobro vidi u teškim vremenima.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 9

Avatar Dokman
Dokman
23:35 01.03.2022.

Aha hoće... kako možete tako bezočno lagati? Pa vidimo u svim drugim zemljama kako je pao standard nakon uvođenja eura, svojevremeno u Njemačkoj doslovno preko noći, a u Sloveniji kroz nekoliko godina.

BO
bosko98
22:27 01.03.2022.

Hrvati cuvajte vi vasu kuku trebace vam euru se nije verovati .

DU
Deleted user
08:37 02.03.2022.

EU Propaganda, a realno katastrofalna odluka od strane naših Briselskih poltrona. Prejaka valuta koja će našu ekonomiju učiniti nekonkurentnom, a uz to i gubimo monetarni suverenitet. Sto bi sa "hrvatskom lisnicom u hrvatskom džepu"?