Početkom prošlog tjedna na svjetskim deviznim tržištima euro je naglo ojačao s razine od 1,3270 dolara na iznad 1,3320 dolara. U nastavku trgovanja euro nije bilježio veće promjene te se zadržavao uglavnom u rasponu 1,3300 1,3360 dolara. Na samom kraju prošlog tjedna euro je ponovno vidljivo ojačao te je u jednom trenutku vrijedio 1,3401 dolara.
Osim prema euru, dolar je istovremeno oslabio i prema japanskom jenu. Na slabljenje najznačajnije svjetske valute utjecala je odluka SAD-a o uvođenju novih nameta na uvoz iz Kine. Takva odluka mogla bi smanjiti robnu razmjenu SAD-a i Kine, koja raspolaže najvećim svjetskim deviznim rezervama. Tržište je nagađalo i o mogućoj reakciji Kine smanjenoj kupnji američkih državnih vrijednosnih papira, što također ne ide u prilog dolaru.
Dodatan utjecaj na slabljenje dolara imala je zabrinutost tržišta da bi napetosti na Bliskom istoku mogle utjecati na odlazak američkih investitora s toga područja. Pozitivno na dolar nisu se odrazile ni procjene MMF-a da je udio dolara u ukupnim svjetskim deviznim rezervama najniži u posljednjih osam godina te da se euro učvrstio kao druga svjetska rezervna valuta.
Na domaćem deviznom tržištu početak prošlog tjedna protekao je u blagom padu tečaja, ispod razine od 7,38 kuna za euro. U nastavku trgovanja tečaj se održavao u rasponu 7,37 7,39 kuna, a sredinom tjedna zabilježena je i pojačana potražnja za eurima. Tečaj se neko vrijeme zadržavao ispod 7,39 kuna, ali je pred kraj tjedna euro uspio ojačati i iznad 7,40 kuna.
Po srednjem tečaju HNB-a, euro je potkraj prošlog i početkom ovoga tjedna ojačao na iznad 7,38 kuna, što je najviša razina eura prema kuni još od početka veljače. Dolar se već neko vrijeme održava ispod 5,55 kuna, što je sasvim blizu višegodišnjeg minimuma dolara prema kuni.