Prema pet glavnih ekonomskih indikatora – novim narudžbama, zalihama, proizvodnji, isporuci dobavljačima i zapošljavanju – dvije glavne europske ekonomije Francuska i Njemačka, kao i cijela eurozona, nalaze se u razdoblju pada i sužavanja gospodarskih aktivnosti. Pokazuju to i ovaj tjedan objavljeni Purchasing manager indeksi za proizvodnju i usluge, koji su se opet spustili ispod 50 posto, što je granica kod koje ekonomisti pale crvenu lampicu za uzbunu. Posljednji su put knjige narudžbi, zaposlenost i industrijska proizvodnja bili u negativnoj zoni 2008. i 2009. nakon izbijanja američke bankarske krize.
Pesimistična očekivanja
Na usporavanje ekonomije upućivali su i indeksi raspoloženja potrošača, pa i ne začuđuje što su očekivanja za eurozonu sve pesimističnija uoči još jednog kruga razgovora o spašavanju prezaduženih zemalja koje je najavljeno za danas. Njemačka je lani dobro odskočila, ali dužnička kriza i nju vuče prema dnu, Italija će ove godine imati tek blago pozitivne stope rasta, slično kao i Hrvatska, dok su za iduću godinu očekivanja prilično loša. Te su dvije države najveći vanjskotrgovinski partneri Hrvatske pa će se stezanje tamošnjih narudžbi i potrošnje preliti i na Hrvatsku. Uoči novog kruga razgovora o rješavanju dužničke krize, europski političari također skupljaju poene pred svojim biračima, jednako kao i hrvatski. Nakon što su Merkel i Sarkozy natrljali nos Berlusconiju jer nije srezao potrošnju, ovaj im je drugi dan uzvratio da nemaju pravo dijeliti lekcije drugima jer ih nitko nije imenovao za vladare eurozone.
Zatvaraju tvornice
Za to vrijeme tvrtke najavljuju nova otpuštanja, pa tako francuski proizvođači automobila Peugeot i Renault kažu da će privremeno prekinuti proizvodnju novih vozila u Sloveniji, Francuskoj i Slovačkoj kako bi smanjili postojeće zalihe. Usporavanje njemačke ekonomije na jedan posto u 2011. može donekle zadržati nezaposlenost u toj zemlji na sadašnjim razinama, ali to nije dovoljno da bi se pomoglo Francuskoj, Italiji i ostalim članicama. Očekivanja za BDP u Francuskoj spuštena su sa 1,75 na 1 posto, no Sarkozy je u velikoj dilemi. Da bi sačuvao prvoklasni kreditni rejting, morao bi smanjivati javnu potrošnju, a u tom slučaju neće doseći ni tih jedan posto. Odatle i zahtjevi prema ECB i Bruxellesu da se spuste ključne kamatne stope i olakša pristup kapitalu
Vrijeme je da pocnemo od plemenskog drustvenog uredenja....