Piše: prof. dr. sc. Luka Grubišić, redoviti profesor na Matematičkom odsjeku PMF-a
'Kakav će biti moj život nakon što napustim svijet rada i odem u mirovinu?' pitanje je koje će si s vremenom svatko od nas postaviti. Zapravo se pitamo možemo li na nekoj razini pouzdanosti predvidjeti buduće događaje i razviti scenarije kojima se balansira rizik. Upravo je to je ono što očekujemo i od mirovinskih društava koja upravljaju imovinom članova obveznih mirovinskih fondova, dakle svih zaposlenih koji svaki mjesec uplaćuju pet posto obveznog mirovinskog doprinosa iz svoje bruto plaće u drugi stup.
UPOZNAJTE GOSPODINA FINA I SAZNAJTE KAKO DO 750 KUNA POTICAJA! KLIKNITE OVDJE!
Želimo da mirovinska društva rade na nepristran način i u našu korist te da donose odluke o upravljanju imovinom mirovinskih fondova koristeći racionalne strategije. Odluke o tome kako mirovinska društva ulažu našu štednju važne su za sve članove mirovinskog fonda jer će o njima ovisiti njihova mirovina jednog dana, ali i za ekonomiju u cjelini. Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), imovina obaveznih mirovinskih fondova u Republici Hrvatskoj čini 27 posto hrvatskog BDP-a.
Prilagodba potrebama ulagača
S obzirom na ukupnu imovinu kojom mirovinska društva upravljaju, način na koji donose odluke o ulaganjima i sektori koje odabiru neupitno utječu na smjer razvoja društva. Riječ je o odlukama hoće li se, primjerice, orijentirati prema zelenoj energiji i smanjenju rizika uzrokovanog klimatskim promjenama, digitalnoj transformaciji društva ili razvoju industrijske baze. Procjene rizika ulaganja, kao i metodologija usporedbe razvoja i prinosa pojedinih fondova, izrazito su važne za informirano i dugoročno planiranje utemeljeno na osobnim financijskim preferencijama ulagača, ali i osobnim okolnostima i potrebama. To je posebno važno za ulaganja u dobrovoljne mirovinske fondove.
Za članove mirovinskih fondova važno je znati da metodologiju praćenja prinosa propisuje nepristrano tijelo - Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Prinose koje ostvaruju mirovinski fondovi svi članovi mogu pratiti preko indeksa Mirex, koji izračunava i objavljuje Hanfa. Mirex predstavlja prosječnu vrijednost obračunske jedinice pojedinog fonda, odnosno kategorije fonda. Prema investicijskoj strategiji i zakonskim mogućnostima ulaganja, obavezni mirovinski fondovi dijele se u kategorije A, B ili C. Promjena indeksa u nekom razdoblju predstavlja prosječnu zaradu ili gubitak fonda u promatranom periodu. Kakvu ulogu imaju matematički modeli i podatkovno modeliranje kad je riječ o investicijama mirovinskih društava? O čemu sve ovisi kako će investirati našu mirovinsku štednju?
Analize velikih baza podataka
Financijska industrija jedna je od rijetkih koja raspolaže strukturiranim, povijesnim podacima, što su idealni preduvjeti za korištenje novih tehnologija. Više od 40 posto profesionalnih tradera na konferenciji 'Challenge of Change' prije tri godine procijenilo je da će AI biti jedan od glavnih alata u industriji fondova sljedeće tri do pet godina. Prevedeno na sadašnje vrijeme, riječ je o iduće dvije godine i vjerujem da je ta procjena bila dobra kada govorimo o personaliziranim financijskim proizvodima kao što je mirovinska štednja.
U ovogodišnjoj analizi OECD-a ističe se da su big data i AI među ključnim trendovima kad je riječ o budućnosti biznisa. Njihova primjena omogućava personalizirana rješenja koja su prilagođena očekivanjima korisnika te istovremeno rast učinkovitosti. U financijskoj industriji moguće su analize velikih baza podataka koje omogućavaju napredne investicijske strategije. Cijela financijska industrija temelji se na profesionalnim ekspertizama. Oko 50 posto vremena zaposleni u financijskoj i osiguravajućoj industriji troše upravo na prikupljanje i obradu podataka.
Vodeće kompanije koje se bave savjetovanjem ulagača sada, primjerice, ulažu u prikupljanje i obradu klimatskih podataka jer se očekuje da će pristup takvim bazama podataka biti ključan za donošenje investicijskih odluka. Dva su ključna trenda. Dio ulagača tako želi zaštititi svoje ulaganje od rizika povezanih s klimatskim promjenama, a drugi, pak, žele da se njihova imovina ulaže isključivo u kompanije koje doprinose prilagodbi društva ekološkim izazovima. I jedni i drugi žele osigurati da se osobna ograničenja poštuju upravo onako kako su ugovorena.
Kombinacija štednje i ulaganja
Sve to bilo bi nemoguće bez digitalizacije i moderne znanosti o podacima. Kako mjeriti utjecaj klimatskih promjena na investicijske izglede? Klasičan pristup bio bi da timovi stručnjaka reduciraju broj opažanja i na temelju analize malog skupa parametara formuliraju operativni kriterij donošenja odluke. Suvremeni pristup korištenjem strojnog učenja omogućava obradu velike količine podataka iz nepovezanih izvora i izradu analitičkog modela. Izbor bitnih parametara radi algoritam, a ne ekspert s domenskim znanjem.
UPOZNAJTE GOSPODINA FINA I SAZNAJTE KAKO DO 750 KUNA POTICAJA! KLIKNITE OVDJE!
Sustav za donošenje odluka (koji je formiran sažimanjem povijesnih podataka o donesenim odlukama u sličnim okolnostima i praksi) može usmjeriti korisnika u odluci o mirovinskom planu prema pravoj kombinaciji štednje i ulaganja za ostvarivanje željenih ciljeva uz prihvatljivu razinu rizika. Ulagači u mirovinske fondove sve češće vode računa i o društvenom kontekstu koji prati njihova ulaganja pa se aspekti kao što su visina i odnos plaće izvršnih direktora prema plaći zaposlenika koriste u modelima procjene održivosti poslovnog modela, a samim time i utjecaja na očekivane dugoročne prinose. Ovakve društvene, upravljačke i ekološke komponente imovine predstavljaju ograničenja pri izboru optimalne strategije raspodjele imovine u investicijskom portfelju i mogu neki (inače oportun) financijski proizvod učiniti prihvatljivim ili neprihvatljivim određenom segmentu korisnika. To je posebno relevantno za izbor dobrovoljnih mirovinskih fondova.
Treba li se bojati alata kao što je strojno učenje? Nikako. Kao i mnogi drugi kvantitativni alati, i ovaj će se ugraditi u tržište te ga ne smijemo ignorirati. S druge strane, u procesu donošenja odluka o investiranju ne treba isključiti savjet stručnjaka.
Sve analize i vodiče o drugom i trećem mirovinskom stupu te o tome kako napraviti dobar plan za mirovinu pratite na digitalnoj platformi umfo.hr. Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava predstavlja vam interaktivni, omnichannel serijal 'Think Fin: Financije za svakoga'. Dio je to projekta jačanja financijske pismenosti koji provodi UMFO. Donosimo analize vodećih hrvatskih ekonomista, financijskih i bihevioralnih stručnjaka koji će vam približiti trendove i ponuditi relevantna objašnjenja za planiranje boljih umirovljeničkih dana, a uz prvog hrvatskog virtualnog financijskog pomoćnika, Gospodina Fina, na Viberu možete dobiti i dodatne, personalizirane informacije! PRISLONI KAMERU MOBITELA I SKENIRAJ QR KOD ILI KLIKNI OVDJE I ZAPOČNI RAZGOVOR S GOSPODINOM FINOM!
Pratite 'Think Fin: Financije za svakoga' i napravite dobar plan za svoju mirovinu!
Kako dobiti do 750 kuna poticaja godišnje na dobrovoljnu mirovinsku štednju, kako odabrati mirovinski fond, kako mirovinski fondovi ulažu naš novac i ostvaruju prinose? Doznajte u razgovoru s Gospodinom Finom, prvim virtualnim financijskim pomoćnikom mirovinskih fondova, koji daje korisne informacije o drugom i trećem mirovinskom stupu te vam pomaže štedjeti za mirovinu. Nastao je u partnerstvu mirovinskih fondova s vodećom hrvatskom IT tvrtkom Infobip i u suradnji s bihevioralnom stručnjakinjom sa ZŠEM-a dr. sc. Andrijanom Mušurom Gabor. 'Neovisno o tome jeste li mirovinski znalac ili ste tek dobili prvi posao, Gospodin Fin je definitivno osoba s kojom želite pročavrljati', ističe Andrijana Mušura Gabor. 'Tehnološka revolucija pokrenuta pojavom tehnologija kao što su 'cloud' i 'mobile computing', 'big data analytics' i 'machine learning' otvara potpuno nove servise i mogućnosti koje države na svim razinama mogu pružiti svojim građanima. Ove tehnologije odavno nisu rezervirane samo za Fortune 500 kompanije i građani s pravom očekuju efikasne digitalne servise u raznim područjima života, a jedno od važnijih je upravljanje osobnim financijama. Digitalizacija društva za rezultat treba imati povećanu efikasnost i olakšane procese, a to će u konačnici doprinijeti povećanju zadovoljstva građana. Tehnologija tako donosi značajnu korist zajednici i cijelom društvu', poručuju iz Infobipa. S Gospodinom Finom možete odmah razgovarati na Viberu!
ZAPOČNI RAZGOVOR S GOSPODINOM FINOM! Upoznajte Gospodina Fina na Viberu!
O autoru:
Dr. sc. Luka Grubišić redoviti je profesor na Matematičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Predsjednik je Udruge za primijenjenu i industrijsku matematiku CRO-MATH-IN. Diplomirao je na PMF-u Sveučilišta u Zagrebu i doktorirao na Sveučilištu FU Hagen u Njemačkoj. Do povratka u Hrvatsku radio je kao poslijedoktorand i znanstveni suradnik na Sveučilištu RWTH Aachen. Bavi se znanstvenim računanjem te aspektima matematičkog modeliranja dinamičkih procesa u okruženju bogatom podacima. Trenutno je posvećen promicanju matematike kao ključne tehnologije za razvoj industrije i društva.
Stavovi izneseni u članku osobni su stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen. Autor nije ovlašteni financijski savjetnik niti profesionalac. Investicijske odluke donesite sami ili uz pomoć ovlaštenog savjetnika, a nikako na temelju ovog teksta.
Prilog je napravljen u skladu s najvišim profesionalnim standardima u produkciji native tima Večernjeg i Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, u suradnji s agencijom za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia.