Evo koliko trgovci godišnje zarade ne vraćajući 1 lipu

Prema podacima HNB-a trenutačno je u opticaju čak 84 milijuna kovanica od 2 lipe i 125,8 milijuna od 1 lipe, što je 10,6 posto ukupne raspoložive količine kovanog novca u Hrvatskoj. Ima ih sasvim dovoljno i njihovo se ukidanje, osim mogućnosti krajnjih obračuna na 5 lipa, uopće ne razmatra, poručuju iz HNB-a. No, iako su u većini trgovina robom široke potrošnje, naročito špeceraja, cijene „zaokružene“ na 99 lipa, lipu ili dvije ostatka zaboravite, pokazalo je istraživanje Večernjakovih novinara u kojemu smo u Zagrebu ciljano kupovali namirnice, jogurt, orašaste plodove, čokoladu, pastu za zube, kavu, tekućinu za leće, baby maramice... čija cijena završava na 99 lipa.

U Lidlu su nam trebali uzvratiti 6 lipa, no dobili smo 5. I u Billi, Gavranoviću, Krašu, Konzumu... ostali smo “kratki” za lipu, a nakon što smo u jednom od dućana tražili lipu nazad blagajnica nas je posramila pred ostalim kupcima i uz negodovanje „Ako baš želite...“ dala jednu među nekoliko njih koje čuva pored kase, pripremljenih valjda za “slučajeve” poput nas koji takvo što uopće spomenu.

Poslodavac ih uopće ne osigurava u kasi, već povremeno ostavi netko od kupaca, pravdala se. U Farmaciji su nam ostali dužni 4 lipe, u Plus Marketu tri, Kozmu i Intersparu dvije, no na novinarske upite zašto je to tako, i iz Bille, Spara, Lidla, Konzuma... gotovo jednako odgovaraju kako im novčarske kuće ne osiguravaju dovoljno tih sitnih kovanica za poslovanje jer ih nemaju, ali da blagajnici imaju stroge upute kako potrošač nikad ne smije biti u gubitku te da mu, nemaju li lipu ili dvije, uvijek moraju vratiti više.

Cijeli članak pročitajte u izdanju Večernjeg lista od ponedjeljka ili prelistajte e-izdanje Večernjeg lista