Farmeron, hrvatski IT startup ima klijente u 14 država svijeta

Moj je savjet "startup" tvrtkama da svoje ideje počnu realizirati što prije, još danas. Tako kaže Matija Kopić, utemeljitelj i direktor osječkog Farmerona, najpoznatijega hrvatskog IT "startupa". Kopić je u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) na neformalnom druženju poduzetnika, ulagača i savjetnika pod nazivom "Startup srijeda" predstavio poslovanje svoje tvrtke te govorio o iskustvima u pokretanju posla.

Farmeron stoji iza istoimene aplikacije koja farmerima pomaže u izračunu isplativosti uzgoja stoke. Tvrtka danas ima 368 klijenata iz 14 zemalja svijeta, a aplikacijom se koristi i osam velikih poljoprivrednih tvrtki iz Hrvatske, no Kopić nije želio otkriti o kojima je konkretno riječ. Kao glavni fokus poslovanja Kopić ističe SAD gdje Fameron ima podružnicu i najviše klijenata.

– Najveće zanimanje za naše proizvode pokazali su proizvođači u SAD-u. Bilo nam je iznimno korisno što smo krajem rujna 2011. otišli u poduzetnički inkubator naših tamošnjih investitora – kaže Kopić. Njegova tvrtka nije željela postati dio velikoga poslovnog sustava pa se opredijelila za samostalno poduzetničko djelovanje.

Kaže da je ključno angažirati kreativne i stručne ljude jer se samo tako mogu iskoristi šanse koje nudi internetska revolucija te postaviti učinkovit timski rad. Napominje da u odabiru investitora treba biti oprezan. Njegova je tvrtka privukla 200.000 dolara investicija putem nekoliko investitora. Također navodi da je bitno otvoriti profil AngelList, koji spaja poduzetnike i mentore.

Farmeron je osnovan u Hrvatskoj prije godinu i pol, a zapošljava pet ljudi, tim koji će se uskoro proširiti za još dva člana. Kopić je tvrtku pokrenuo s dugogodišnjim prijateljem i kolegom s kojim je od početka radio na programiranju rješenja. Za poljoprivrednu informatiku počeo se zanimati još za studija informatike. Razvojne djelatnosti tvrtka planira zadržati u Hrvatskoj. Kopić ističe da je Farmeron usmjeren na velike proizvođače koji imaju interesa i novca za unapređivanje poslovanja pomoću softverskih rješenja, a s obzirom na to da proizvođači hrane sve više rabe internet u poslovanju, sve je i veći pritisak da budu produktivniji.