Fondovi u regiju iznose 1,5 mlrd. kuna

Silovit početak 2007. zapravo je nastavak trenda iz prošle godine, uz nekoliko dana stanke uz novogodišnje praznike. Sve procjene da će 2007., bar početak, biti u znaku smirivanja i opreznijeg ulaganja pokazale su se netočnima.

Također, segmentiran rast tržišta, što je također jedna od procjena, nije trend u siječnju, nego upravo suprotno. Na burzama rastu mahom sve dionice, ne može se izdvojiti ni jedan dio gospodarstva koji nije u plusu, od turizma koji je snažno povukao do prehrambene industrije, brodarskih kompanija, osobito građevinarstva koje je u fazi velike konjunkture. Premda je bilo logično razmišljati o sporijem rastu tržišta nakon rekordne 2006., malo je tko mogao predvidjeti da će velika likvidnost opet dodatno zapljusnuti tržište. Na njemu ima novca, a nema dovoljno likvidnih dionica.

Presnažni za  ponudu
Stoga su i brzi uzleti dionica prirodan odraz neravnoteže ponude i potražnje koja je trenutačno znatno veća. U investicijske fondove, posebno dioničke, stižu uplate gotovo istim tempom kao i u prošloj godini. Dionički fondovi u Hrvatskoj imaju sada više od sedam milijardi kuna imovine i postaju presnažni za domaće tržište. Ovih dana razmišljaju o transferu novca preko granice ili su u tome već daleko odmakli,     uglavnom u zemlje regije.

Procjenjuje se da će fondovi najmanje 20 posto imovine uložiti u dionice drugih tržišta, što znači oko 1,5 milijardi kuna. Na domaćem se tržištu to ne bi trebalo odraziti padom likvidnosti, jer fondovi ionako taj novac drže neraspoređenim. Nakon izbora u Srbiji tržište te države dolazi u prvi plan i vjerojatno će se glavnina novca hrvatskih fondova vrtjeti na Beogradskoj burzi.

Iznimno je privlačan srbijanski bankarski sektor kojem je ukupna aktiva gotovo veličine jedne Zabe, a tržište je potencijalno dvostruko veće od hrvatskoga. Tu su još neke brzo rastuće tvrtke. U BiH kao drugom zanimljivom tržištu hrvatskim su fondovima zanimljiva javna poduzeća čije su dionice na burzi, a i podcijenjeni PIF-ovi u kojima je imovina najrazličitijih tvrtki.

Tajna u likvidnosti
Prošli tjedan bio je definitivno u znaku Ine.   U ponedjeljak je   dionica Ine premašila 2600 kuna i zbunila mnoge koji se pitaju što je uzrok njezinu snažnu rastu. Inina tajna dijelom se također krije u velikoj likvidnosti, koja se prelijeva na velike dionice, poput njezinih. Investitori su izgleda prihvatili način Inina komuniciranja sa tržištem, očekuju se investicije i rast  kompanije na osnovu njih.

Suprotno od tržišta, neke analize stranih banaka poput one belgijske banke KBC  (mađarska ispostava) nisu tako optimistične i od prije više od mjesec dana KBC predviđa  loš tijek za Inu, toliko da je moguć povratak na početnu cijenu iz IPO-a. 

Odmak od te opsežne i ozbiljne analize možda je potreban zbog  mađarske lokacije banke i i nezadovoljna Mola u svemu  tome, što se može odraziti na cijenu dionica, a mađarski analitičari to doživljavaju bitnim dijelom stanja u Ini.
Napomena: Autorica kolumne posjeduje Inine dionice