Frustracija dužnika u švicarskim francima toliko je duboka da čak ni najava Vlade o konverziji njihovih kredita u eure uz otpis preplaćenog nije prošla bez sumnji da je posrijedi još jedan “balon” pušten za ispipavanje bila javnosti. Tome su pridonijela tek načelna objašnjenja ministara zaduženih za problem franka, bez izračuna koji bi korisnicima kredita odgovorili koliko će ubuduće biti dužni i plaćati. No cijelo bi objašnjenje trebalo stati u jednu rečenicu: isto onoliko koliko bi plaćali i bili dužni da su se te 2004. ili 2007. zadužili u – euru.
U vremenskom stroju
Njihov će se dug, slikovito rečeno, kao da je vremenskim strojem vraćen u trenutak podizanja kredita, vratiti u taj status. Sve ostalo, što su kroz divljanje franka i variranje tečaja platili više nego što bi platili da su u istoj banci iste godine podigli kredit u euru, bit će otpisano. Naročito zbunjujuće za dužnike bilo je spominjanje konverzije po tržišnom tečaju. No za njih je potpuno sporedan tečaj koji će se primjenjivati, on je bitan jedino bankama jer će definirati koliko će duga otpisati i kolike će, sukladno tome, porezne olakšice dobiti od države.
– Tečaj je na početku otplate išao u korist dužnika u švicarcima, poslije na njihovu štetu. Konverzija će se raditi “unatrag”, sve će se to zbrojiti i otpisati preplaćeno te istodobno izračunati ostatak duga prema uvjetima koji su vrijedili za euro – objašnjava potpredsjednik Vlade Branko Grčić te dodaje da ukupno plaćena svota mora biti jednaka kao da je dužnik u banci uzeo kredit u eurima.
Razlike će biti definirane jedino godinom u kojoj je kredit podignut, rokom otplate i kamatama koje je pojedina banka u tom trenutku imala za euro. No, kako je tada bilo “mali milijun” vrsta kredita, od onih za mlade do modela “pet plus pet” s fiksnom nižom kamatom prvih pet godina i varijabilnom višom nakon toga, za svakog će klijenta izračun biti drukčiji.
– Znamo da je to prilično komplicirana računica pa ćemo bankama dati rok od tri mjeseca za konverziju – kaže Grčić, no dodaje da rok može biti i dulji ako je to bankama potrebno.
Upravo zbog različitih uvjeta koji su vrijedili (i vrijede) po bankama za iste stambene kredite u euru, ni HNB nije spreman dati “tipski” izračun konverzije.
– Osim što ni prijedlog izmjene zakona još nije konkretan, primjera konverzije bit će koliko i dužnika u euru i nijedan nije reprezentativan – komentirao je viceguverner HNB-a Michael Faulend, dok su iz Ministarstva financija poručili da će s izračunima ići nakon definiranja prijedloga zakonskih izmjena.
Ukidanje fiksnog tečaja
Stoga, u manjku službenih izvora, donosimo okvirne izračune koje je za udrugu Franak izradio sudski vještak i koordinator njihova pravno-ekonomskog tima Jurica Dobrinić.
Ako među dužnicima i ima onih koji iz bilo kojeg razloga neće željeti konverziju, vjerojatno će ih obeshrabriti detalj koji definira da će, uvrštenjem ovih mjera u Zakon o potrošačkom kreditiranju, prestati vrijediti dosad donesene mjere o ograničenju kamate za kredite u francima na 3,23% i fiksiranju tečaja na 6,39 kn, što također najavljuje ministar Grčić. Temu franka time bi se stavilo “ad acta”, nova će poglavlja pisati euribor – referentna kamata za kredite u eurima i parametar novog valutnog rizika.
>> 'Banke ovu bitku ne mogu dobiti. Uzele su bonuse, a građane su pustile da grcaju u dugovima'
a sto ja kao porezni obveznik i stedisa imam od toga sto je netko dobio stan u socijalizmu ...otkupio ga za 5000 dem i nekome prodao za 100.000 eur i nije platio kune poreza na to taj jadnik se financirao u cfh ...jer eto njegovi roditelji nisu dobili drustveni stan.. ma dajte ljudi odvratni se .... nekad netko dobije nekad izgubi, neke su mjere populisticke neke nisu taj jadnik je mozda radio kao neki kvazi manager u nekoj stranoj firmi za 12.000 hrk netto ..sto je 25.000 bruto ..zvali su ga dan i noć..maltretilai ...on je debelo uplatio u taj proracun ...pa sto ako ce mu se otpisatii dio glavnice