Kapital se zbog zbivanja u Ukrajini ponovno okreće Švicarskoj, pa je ovog tjedna tečaj franka iznova ojačao, a pomaci su se osjetili i na hrvatskom tržištu. U utorak je prvi put nakon gotovo dvije godine srednji tečaj franka prema kuni preskočio 6,31. Ipak, analitičari ne vjeruju da će jačanje švicarske valute potrajati, što na neki način potvrđuje i današnji tečaj HNB-a koji donosi spuštanje vrijednosti franka na 6,284 kune.
Pritisak će slabjeti
Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke, kaže da su zadnje oscilacije vezane uz Ukrajinu i geopolitičke rizike koji su se pojavljivali na brzorastućim tržištima, posebno u Turskoj. K tome, franak su pogurali i nešto lošiji rezultati američke i kineske ekonomije od očekivanih, jer se franak oduvijek doživljava kao sigurno utočište.
– U nastavku godine pritisci na jačanje tečaja franka trebali bi biti slabiji. Švicarska bilanca plaćanja pokazuje da se njihov suficit vraća na pretkrizne razine, a švicarski su investitori počeli značajnije ulagati u inozemstvo – komentira Stojić. Švicarska je fiksirala tečaj franka prema euru na jedan prema 1,20 u rujnu 2011. i od tada sprečava njegovo jačanje ispod propisane razine, tako da domaći dužnici u francima ne trebaju strahovati od novog divljanja tečaja.
Hrvati su do početka krize 2008. četvrtinu svojih kredita vezali uz franak, a Mađari i do 80 posto, pa je rast tečaja uništio brojne dužnike, pogotovo ljude koji su uzimali stambene kredite.
Čeka se reakcija ECB-a
U Hrvatskoj je još uvijek 55 tisuća korisnika stambenih kredita u švicarskim francima. Kada ne bi bilo tečajnog rizika, franak bi i danas bio sinonim za jeftin novac, jer ga u posljednjih mjesec dana banke međusobno posuđuju uz negativne kamate od minus 0,01 do minus 0,07 posto. Procjenjuje se da će Švicarska središnja banka biti posljednja od deset vodećih banaka u svijetu koja će dizati svoje kamatne stope i zaoštravati monetarnu politiku.
Ukrajinska kriza srušila je i vrijednost ruske valute, no na tržištima novca počeo je jačati američki dolar. Na takva bi kretanja Europska središnja banka ovaj tjedan mogla odgovoriti dodatnim spuštanjem kamatne stope s 0,25 na 0,10 posto. Cijena tromjesečnog euro libora iznosi 0,286 posto, američkog dolara 0,23 posto, a CHF libora 0,02 posto. Libor pokazuje cijenu novca u međusobnoj trgovini banaka.
Šta god padalo ili raslo, meni rata sve veća i veća.