Jedna od ključnih odluka nakon odabira željenog fakulteta za svakog studenta koji odlazi od kuće je gdje će biti smješten. Odabir smještaja ovisi o više faktora gdje, osim financijskih mogućnosti, najveću brigu predstavlja potencijalni cimer, blizina fakulteta, prometna povezanost, a izbor ovisi i o osobnosti te prioritetima svakog pojedinca.
Mnogi bi rekli da će ekstrovertni tipovi ličnosti izabirati studentski dom, a oni koji cijene svoj životni mir i privatnost, odlučit će se za život u stanu. Jedna od njih je i studentica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Iva Živković koja se iz vlastitog i iskustva svojih studentskih kolega uvjerila da odabir smještaja uvelike utječe na socijalni život pojedinca, a u nekim slučajevima i na fakultetski uspjeh. U čemu se život u domu razlikuje od života u stanu Iva nam piše u nastavku.
Izazovi života u domu
Dvije su teorije o odabiru domskog života. Jedna proizlazi od onih koji misle da nikad ne bi mogli živjeti u domu pri čemu tvrde da bi nedostatak privatnosti negativno utjecao na njihov akademski uspjeh i životni ritam. Druga teorija koju zagovaraju stanovnici studentskih domova drži kako je iskusiti pravi studentski život moguće jedino u domu, a suživot s tolikim brojem ljudi širi vidike i utječe na formiranje osobnosti kao i stvaranje životnih prijateljstava i poznanstava.
U tako ograničenom životnom prostoru najbitniji faktor je odabir cimera. Iako se u početku čini kako bi najbolje bilo živjeti s bliskim prijateljima, to se ne mora pokazati nužno istinitim. Dogovor i međusobno uvažavanje temelj su svakog dobrocimerskog odnosa, a bliska prijateljstva koja se pretvore u cimerstva često završavaju neslavno. Ukoliko manjkaju te dvije temeljne vrijednosti, moguće radi nedostatka početnog poštovanja prema osobi koju ne poznajemo ili vrlo malo poznajemo, rješenje je pronaći novog cimera na vrijeme.
Osim studentskih domova, mnogi se odlučuju i na život u đačkim ili privatnim domovima gdje su često u cijenu smještaja uračunati i obroci ili su jeftinija opcija u odnosu na stan za one koji nisu stekli pravo na dom, a omogućuju specifičnu vrstu domske socijalizacije i načina života.
Život u domu u svakom slučaju je izazov čiji izbor ovisi o tipu osobnosti i životnoj situaciji. Zato se mnogi na višim godinama fakulteta odlučuju na život u stanu i isprobavanja obje varijante.
Život u stanu za one koji žele privatnost
Kod odabira života u stanu, osim privatnosti, mnogi cijene mogućnost odabira lokacije u blizini fakulteta. U današnje užurbano vrijeme kad se u prometu gube sati, najam stana u blizini fakulteta za mnoge znači sat-dva dnevno više koji se mogu kvalitetno utrošiti na učenje, treniranje, druženje ili power nap. Oni koji putuju najbolje su upoznati s borbom i problematikom 'rupa' između predavanja, tisuću kolokvija u tjedan dana i usklađivanjem dnevno/noćnih tramvajskih i autobusnih linija.
Ponuda stanova za najam uistinu je velika i svatko može pronaći nešto u okviru svojih mogućnosti. Jeftinija opcija su jednosobni ili dvosobni stanovi u kojem dnevni boravak služi kao još jedna spavaća soba no u tom slučaju gubi se na privatnosti koja se smatra najvećom prednosti života u stanu. Iako se većina studenata želi što prije odseliti iz obiteljskih domova, nemaju svi tu opciju. Nekolicina je onih koji žive u okolici mjesta studija te su prisiljeni autobusom ili vlakom putovati na fakultet.
Težnja ka osamostaljenju
Za osobni razvoj i učenje odgovornosti svakom adolescentu vrlo je bitno odvajanje od roditelja i okušavanje u izazovima samostalnog života u okviru svojih mogućnosti i ovisno o preferencijama. Fakultetsko vrijeme burno je razdoblje u procesu odrastanja u kojem mladi donose neke od najvažnijih životnih odluka. Samostalnost, bila ona u studentskom domu ili privatnom stanu, prvi je korak ka učenju prihvaćanja odgovornosti za donošenje vlastitih odluka i njihovih posljedica, a sve potječe od naizgled jednostavne odluke - gdje živjeti.