Glavni ekonomist Europske banke za obnovu i razvitak, Peter Sanfey, za Večernji list govori o interesu banke za HPB, nužnim reformama koje moramo napraviti i novom fondu od 40 milijuna eura koji banka pokreće.EBRD je nedavno objavio redovno izvješće o tranzicijskim procesima... Pokušali smo uočiti u kojim su segmentima te u kojim zemljama usporeni tranzicijski procesi u regiji i zašto. Hrvatska stoji iznimno dobro i među zemljama je koje nisu zaustavile tranziciju. Posljedica je to i ulaska u Europsku uniju koji je tražio od Hrvatske implementaciju mnogih procedura koje su dale smjer reformama. Ipak, unatoč ulasku u EU Hrvatska tek treba napraviti prave strukturne reforme.
Očekuju se veći rezovi
Kad biste uspoređivali Hrvatsku s ostalim zemljama EU, gdje stojimo?
Hrvatska se približava novim članicama Europske unije, a u nekim područjima i najrazvijenijim zemljama. To je ohrabrujuće, ali ne treba zaboraviti da tranzicija nije završila. Jedan, a možda i najvažniji izazov je izlazak iz krize. EBRD će se truditi omogućiti jaču potporu privatnom sektoru i osigurati jeftinije izvore financiranja kako bi se potaknulo kreditiranje.
Radi li Hrvatska dovoljno na povlačenju novca iz kohezijskih fondova EU?
To je svakako jedan od izazova. Nikomu nije cilj da Hrvatska postane neto uplatiteljica u fondove EU. Naglasio bih da je manji problem povući europski novac, a puno veći iskoristiti taj novac po pravilima koja Europa nalaže. To je izazov o kojem se u Hrvatskoj nedovoljno govori. Hrvatska je ušla u proceduru prekomjernog deficita.
Mislite li da će Europska komisija tražiti jače zadiranje u proračunske rashode?
Morat ćete čekati odgovor Europske komisije. Očekujem ipak da će Vlada RH morati rezati jače na rashodima koji čine osnovu proračuna.
Govorite li o plaćama?
Rezati proračunske rashode uvijek je teška i politička odluka, ali veličina javnog sektora u Hrvatskoj pokazuje da treba povećati njegovu učinkovitost. Zato će na stolu biti reforma mirovinskog sustava, izdvajanja za zaposlenike i poduzeća.
Predlažete li to bržu prodaju javnih poduzeća?
Povjerljiv i sposoban privatni partner učinkovitije bi vodio državne kompanije od same države. Da bi privatizacija bila i društveno uspješna država mora biti iznimno dobar i oprezan regulator tržišta. Treba paziti da se ne stvaraju privatni monopoli nakon privatizacije, što se može dogoditi kod eventualne privatizacije komunalnih poduzeća.
IPO zanimljiva ideja
Prije nekoliko godina EBRD je pokušao preuzeti HPB. Taj pokušaj privatizacije banke nije uspio, kao ni potkraj prošle godine. Je li EBRD još zainteresiran za taj posao?
Ako bi HPB ponovno bio na prodaju, a EBRD imao dobrog partnera, bili bismo otvoreni za sudjelovanje u tom projektu. Želim istaknuti da EBRD uzima ulogu manjeg partnera u privatizacijskim procesima, a o svakom projektu odlučujemo posebno, tako da je naš interes samo načelan.
Hrvatska je pripremila strategiju industrijske politike. Koje sektore u Hrvatskoj vidite kao najpotentnije?
Vaše je gospodarstvo vrlo diverzificirano. Do sada smo najviše podržavali prehrambeno-prerađivačku industriju koja ima odličan potencijal, a kao vrlo zanimljiv sektor vidimo i turizam, u koji smo ulagali puno manje. Vrlo je zanimljiv i živahan IT sektor.
Mislite li da je vrijeme za IPO na domaćem tržištu?
Podržavali smo izlazak na tržište i prije a i dalje smo zainteresirani za takve ideje, ali naša će odluka ovisiti o pojedinoj kompaniji koja izlazi na tržište.
>> Stier: EU fondovi nisu čarobni štapić koji će riješiti naše probleme
EBRD služi isključivo za gomilanje bogatstva i moći naših bankstera.Isto kao i FED.Da ne spominjm IMF i WB,koji su samo niži alati u funkciji tih novčarskih institucija.