Peta konferencija Zagreb financijsko središte, koja je u organizaciji Poslovnog dnevnika održana danas u zagrebačkom hotelu Sheratonu, dala je odgovore na pitanje kako će se uloga financijskog sektora mijenjati u novom normalnom.
Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, poručio je kako su poboljšanja nužna da bi Zagreb zaista bio financijsko središte.
– Glavna obilježja financijskog središta politička su volja i sposobnost da se u suradnji s industrijom realizira projekt, a isto tako i nizak i predvidiv regulatorni trošak koji bi mogao biti riješen uvođenjem eura. Neizbježni su i moderni i jasni propisi kao i funkcionalno pravosuđe uz besprijekornu zaštitu vjerovnika. Kao obilježje financijskog središta vidi i veliku likvidnost i dinamiku lokalnog tržišta, po čemu ne stojimo najbolje. Tu je i povoljan i predvidljiv porezni tretman transakcija, razvijeni instrumenti otklanjanja rizika, razvijena infrastruktura te potencijal za razvoj IT i savjetodavne industrije – pojasnio je Adrović.
– I u eurozoni i u Hrvatskoj došli smo u situaciju da smo se vratili na razini BDP-a iz 2019.Ipak, imamo znatno više projekcije inflacije i za 2022. kontinuirano rastu što je dovelo do pritiska na rast cijena – rekao je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke. Ističe da smo daleko došli s eurom, no upozorava da sve pripreme treba završiti na vrijeme.
Stjepan Čuraj, državni tajnik u Ministarstvu financija, kazao je da ćemo ovu godinu što se tiče javnog duga završiti na razini iz 2015. uz snažno smanjenje.
– Imamo optimističnije prognoze nego kolege iz HNB-a, mi smo projicirali rast od 9 posto. Vrijednost fiskaliziranih računa je 4% veća nego 2019. iako je broj računa bio 8% manji, no veća je bila kupovna moć – ističe Čuraj. Poručio je i kako su na tržištu kapitala olakšali uredbe i zakone.
– Ova je kriza uzrokovana pandemijom bila više zdravstvena nego financijska jer Vlada, Hrvatska narodna banka i regulatori reagirali odgovarajuće i na vrijeme i spriječili da se kriza proširi – rekao je Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Kod svih je dionika, financijskog tržišta, kaže, i u Hrvatskoj i u EU postojala bojazan da se ne ponovi situacija s krizom 2008.-2009.
Fondovi na prvoj liniji
Naglašava da se već vidi nekoliko izazova s kojima ćemo morati izaći na kraj. To je problem nelikvidnosti jer je s početkom krize opao interes za kupnju obveznica te je morao intervenirati HNB i stabilizirati situaciju.
– Fondovska industrija je generalno bila na prvoj liniji bojišnice protiv krize i smatram da smo to uspješno riješili. S druge strane govorimo o izazovu i riziku koncentracije jer su mnogi kupili obveznice i dionice i čekali što će se dogoditi. Kada govorimo o mirovinskim fondovima, treba reći da oni od njihovog uspostavljanja prije 20-ak godina evoluirali do pravih investicijskih društava. U početku su oni bili vezani samo uz obveznice, regulativom je to relaksirano i dopušten im i ulazak u dionice, odnosno širiti im mogućnost za ulazak i u druge financijske instrumente. Naravno, i oni sami moraju poraditi na sebi da bi stekli mogućnost na to – kazao je Žigman.
Kao veliki izazov vidi financijsku edukaciju građana jer većina ljudi i dalje ima običaj redovne komunikacije s bankama dok mirovinske fondove doživljava kao nešto daleko i strano. Stoga, smatra Žigman, sami fondovi trebaju poraditi na tome. Radi se o velikom kapitalu jer fondovi raspolažu s imovinom od 130 milijardi kuna, od čega je 60 milijardi u državnim obveznicama, a ostalo u drugim instrumentima, prvenstveno dionicama.
– Veliki je problem da i dalje vrlo mali broj građana sam izabire svoj mirovinski fond već dopuštaju da im to Regos odrađuje po nekom algoritmu. Napredak je da se broj onih koji sami biraju mirovinski fond porastao s jedan na tri posto, ali to je i dalje minorno – navodi predsjednik regulatorne agencije.
Pitanje kriptovaluta
Trendovi su takvi da bez zelenog faktora neće biti moguće poslovati u budućnosti. Za očekivati je, kaže Žigman, da će i hrvatska regulativa ići za tim da se fondovima i bankama ugradi obveza da više ulažu u zelene projekte. Po pitanju virtualnih valuta, čelnik Hanfe naglašava da se radi o relativno novom području koje još nije regulirano.
– To je područje s velikim rizikom i velikom fluktuacijom prometa. Svakodnevno svjedočimo velikom padu i rastu vrijednosti kriptovaluta bez ikakvih predvidivih razloga, a takav je i njihov promet. Svako malo vidimo da je netko izmanipuliran i prevaren, a pri čemu mi imamo malo mogućnosti za intervenciju. U Hrvatskoj su dvije, a uskoro i treća, mjenjačnice ove godine ostvarile promet od oko 1,4 milijarde kuna, a ovlasti Hanfe su tu samo po pitanju pranja novca i sprečavanja financiranja terorizma. Činjenica je da će se na razini EU to morati vrlo brzo regulirati – navodi Žigman. Upozorava da je najveći izazov svesti kriptovalute pod financijsku imovinu.