Uklanjanje barijera, ujednačavanje standarda i procedura za izvoz robe i usluga te zajednički projekti u kontekstu brendiranja regije bile su glavne teme Summita100 koji je ove godine održan u Sarajevu.
Predstavnici najvećih tvrtki zemalja bivše Jugoslavije okupljeni u inicijativu petu godinu zaredom politici daju prijedloge kako poboljšati poslovanje među zemljama. Pretpostavka inicijative je da su tržišta podijeljena u osam zemalja, a koja ukupno čine 25 milijuna stanovnika slična po kupovnim navikama i očekivanjima potrošača pa je intenzivnija poslovna suradnja dobra platforma za razvoj svake pojedinačne ekonomije.
Glavni zaključak poslovnjaka je da se regija mora brendirati kako su to činile i nordijske zemlje kao jedinstveno tržište s iznimnim potencijalom u razvoju zdrave hrane, poljoprivrede, turizma i radne snage. Da bi se to moglo i provesti u djelo potrebno je uskladiti standarde i kvalitetu robe kako bi mogla lakše i bez previše barijera prelaziti granice zemalja regije. Zato se predlaže da se usklade certifikati za prehrambene proizvode, ali i da se prekogranična administracija i formulari usklade kako je ne bi bilo potrebno višekratno ishoditi. Slovenija i Hrvatska već nude zajedničke aranžmane na dalekim tržištima, a za takvu suradnju nudi se i Crna Gora. Ipak osnova za povezivanje je u avionskim aranžmanima koji bi omogućili lakše putovanje turista među zemljama što je istaknula Daliborka Pejović, drżavna tajnica u ministarstvu turizma i razvoja Crne Gore. Autoindustrija zaključuje da bi regija trebala postati konkuretna za proizvodnju električnih automobila, a jaki dobavljači koji rade u zemljama regije iniciraju povezivanje u klaster. Predložili su formiranje HUB-a koji bi nudio inovativna rješenja konkurentna tržištima Mađarske, Slovačke i Rumunjske.
Posebni naglasak na Summitu100 stavljen je i na povećanje energetske efikasnosti obzirom na nedostatak energije u svim zemljama regije. Poslovnjaci najveći potencijal vide u razvoju obnovljivih izvora energije u smjeru razvoja hidroelektrana i solarnih elektrana pri čemu bi trebalo ujednačiti porocedure u svim zemljama. Tu je i neizostavno pitanje cirkuliranja radne snage pri čemu su poslovnjaci zaključili da bi bilo iznimno korisno educirati ljude u različitim zemljama regije, ali uz pretpostavku da se olakša izdavanje radnih dozvola za stanovnike zemalja regije. To su zasad učinile Hrvatska i Crna Gora za turistički sektor, ali moglo bi se puno intenzivnije surađivati, zaključeno je na Summitu100.
Već je iz činjenice da se u Večernjem govori o "Rumuniji" jasno od kuda vjetar puše. Regija se treba brendirati kao jedinstveno tržište? Mada su ovo floskule koje se u jednom ili drugom obliku ponavljaju godinama, ipak ću zapitati: kako su to spomenute Mađarska, Slovačka i "Rumunija" uspjele posve samostalno privući desetke milijardi ulaganja? Slovačka, opet samostalno, najveći je proizvođač automobila (po glavi stanovnika) u svijetu. Zemlja veličine i broja stanovnika, bez automobilske industrije do prije petnaest godina, uspjela je privući brojne automobilske proizvođače koji sada tamo upošljavaju osamdeset tisuća ljudi i ostvaruju nevjerojatnih 12 posto BDP-a. Valjda zato što Slovaci znaju konkretno, a naši "regionalci" o nekakvom "brendiranju". Propala je bivša država, ali su države sljednice nasljedile "elite" posve izgubljene u 21. stoljeću.