Europska središnja banka (ECB) dugo je držala prst na okidaču i jučer konačno zapucala iz nekonvencionalnog monetarnog oružja koje se u žargonu opisuje kao “velika bazuka”: u dugo iščekivanom programu kvantitativnog monetarnog popuštanja (QE) kupovat će državne obveznice zemalja eurozone u iznosima do mjesečno 60 milijardi eura i to će trajati 19 mjeseci od ožujka ove do rujna 2016. godine. Objavljeni iznos od 60 milijardi eura, koji će se praktički svaki mjesec kao digitalno tiskani novac ubrizgavati u gospodarstvo eurozone, veći je od onoga što su tržišta očekivala.
Prinosi odmah pali
– Kupnja imovine (državnih obveznica, op. a.) pruža novčani poticaj gospodarstvu u situaciji u kojoj su ključne kamatne stope ECB-a već na donjoj granici. Dodatno olakšava monetarne i financijske uvjete, dajući tvrtkama i kućanstvima mogućnost jeftinijeg zaduživanja. To bi trebalo poticati investicije i potrošnju te u konačnici pridonijeti povratku stopa inflacije prema cilju od dva posto – priopćio je predsjednik ECB-a Mario Draghi.
Dok je Draghi završavao objavu te povijesne odluke na konferenciji za medije u Frankfurtu, tržišta su već počela reagirati. Prinosi na 10-godišnje državne obveznice od Grčke do Italije i Španjolske počeli su padati, a prinosi na francuske obveznice dosegnuli su rekordno nisku razinu. Zahvaljujući toj odluci, države u eurozoni, ali i izvan nje, zaduživat će se jeftinije. Euro je dodatno oslabio i prvi put od 2003. vrijedio je 1,145 američkih dolara. No, Draghi je opovrgao da ECB namjerno spušta vrijednost eura. Tečaj nije cilj naše politike, rekao je Draghi, koji je odbio komentirati prošlotjednu odluku Švicarske narodne banke da prestane vezivati tečaj franka uz euro, nakon čega je franak ojačao upravo u očekivanju ovakve odluke ECB-a koja će dodatno oslabiti euro.
No, Draghijev sunarodnjak na mjestu premijera Italije Matteo Renzi u Davosu je, uoči odluke ECB-a, izjavio da Italija pozdravlja slabljenje eura i da je njegov osobni san paritet s američkim dolarom. Talijanima to odgovara jer slab euro potiče njihov izvoz u zemlje izvan EU, a samim time i proizvodnju i rast u Italiji.
Njemačka kancelarka Angela Merkel govorila je u Davosu upravo u trenucima dok je Draghi počinjao konferenciju za novinare u Frankfurtu i naglasila kako je važno da, bez obzira na odluku ECB-a koja pojeftinjuje zaduživanje, političari “ne dođu u napast da kupuju vrijeme i izbjegavaju provesti strukturne reforme”.
– Bez obzira na to kakvu odluku ECB donese, mi kao političari ne smijemo skrenuti s puta stvaranja potrebnih preduvjeta za oporavak – rekla je Merkel.
Njemačka se opirala ovakvom potezu ECB-a, a Draghi je pokušao zadovoljiti skeptične Nijemce tako što će samo 20 posto rizika od kupnje državnih obveznica kroz QE snositi svi zajedno, dok će 80 posto snositi središnje banke na nacionalnoj razini.
Nijemci zabrinuti
Protivnici ovakvog nekonvencionalnog monetarnog poteza kakav je jučer učinio ECB najavili su odmah jučer da bi mogli podnijeti tužbe ustavnom sudu u Njemačkoj. Njemački tabloid Bild vijest je jučer popratio naslovom “ECB preuzima milijarde duga bolesnih država eurozone: što se sada događa s mojim novcem?”. Francuski ministar financija Michel Sapin, s druge strane, poručuje da Nijemci uvijek tvrde kako treba poštovati neovisnost ECB-a pa bi se tog načela trebali prisjetiti i sada. Jučerašnji potez ECB-a pozdravila je i direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde, ali i podsjetila na potrebu nastavka strukturnih reformi.
>> Tvrtkama i kućanstvima to će omogućiti jeftinije zaduživanje
put u propast EUR i EU...samo naprijed!