Novčanice u novčarkama diljem Europe uskoro bi mogle zamijeniti isključivo kartice. Prvi su u tom smjeru krenuli Skandinavci, a Hrvatska se novom trendu približava sporim i opreznim korakom.
Veliki troškovi
Danska vlada novim programom za poticanje gospodarstva, piše ugledni njemački Handelsblatt, ukida zakon koji propisuje malim dućanima, benzinskim postajama i restoranima da obavezno prihvaćaju gotovinu. Savjetuje im se prelazak na elektronično i kartično plaćanje, a to se argumentira velikim troškovima za tiskanje, sortiranje i transport gotovog novca. Stručnjaci objašnjavaju da iza poticanja bezgotovinskog plaćanja stoji želja države da kontrolira tijekove novca i umanji mogućnost porezne evazije te sive ekonomije. Da je kontrola svake transakcije neminovna budućnost, uvjeren je stručnjak Đuro Lubura koji ističe da u modernom svijetu građani moraju prihvatiti okolnosti u kojima se zbog sigurnosti odriču dijela privatnosti.
– Morat ćemo osmisliti mehanizme za snažno nadziranje uporabe podataka koji su o nama prikupljeni. Privatnost objektivno više ne postoji jer se na dnevnoj razini o svakom građaninu pohranjuju tisuće podataka – kaže Lubura. Ako isključimo negativne strane kontrole, bezgotovinska plaćanja nude niz prednosti poput brzine, sigurnosti transakcija, bolje zaštite od krađe i sprečavanja utaja, a nakon što je Europska unija znatno smanjila provizije koje kartične kuće naplaćuju za transakciju, ni cijena plaćanja više nije visoka. Ipak, u Hrvatskoj se zakon sličan danskom neće tako brzo usvojiti možda i zbog toga što su potrošači još intenzivno vezani uz keš. Tako podaci o platnom prometu kažu da se lani preko POS uređaja platnim karticama provelo plaćanje vrijedno ukupno 42,35 milijarde kuna, dok je oko 160 milijardi kuna podignuto u gotovini, što na šalterima banaka, što na bankomatima. Iako su stope udjela plaćanja putem mobitela, SMS poruka ili beskontaktnih kartica u znatnom rastu, njima se ostvaruju samo promili ukupnog platnog prometa.
Primjerice, lani je ukupna vrijednost internetskih transakcija vrijedila manje od pola milijarde kuna, a SMS-om su ostvarena plaćanja vrijednosti 20,6 milijuna kuna. I dok se u Hrvatskoj kartice ne prihvaćaju na svim prodajnim mjestima, niz članica Europske unije počinje rat protiv gotovine. U Švedskoj i Norveškoj gotovinu je uvelike zamijenilo elektroničko plaćanje, dok na siromašnijem jugu države uvode limite na plaćanje gotovinom. Italija i Grčka uvele su ograničenja zbog borbe protiv utajivača poreza. U Italiji je taj iznos 2011. ograničen na tisuću, a u Grčkoj na 500 eura.
– Postoji realna opasnost da prijeđemo granicu i postanemo fiskalna policijska država – požalio se Silvije Berlusconi, koji je samo nekoliko tjedana prije uvođenja limita podnio ostavku na mjesto premijera Italije. Kreditori Grčke sada traže da se granica na plaćanje gotovinom sa 500 spusti na samo 70 eura kako bi se smanjila vjerojatnost poreznih utaja, koje su u toj zemlji više pravilo nego iznimka. I Francuska je najavila da će najveći iznos za plaćanje gotovinom sa sadašnjih 1500 spustiti na tisuću eura.
Gospodarski terorizam
Trend se bilježi i ‘preko bare’ pa je tako američka savezna država Louisiana nedavno zabranila prodaju sve robe za gotovinu. Financijski bloger Martin Armstrong takva je kretanja nazvao “erom gospodarskog totalitarizma”.
Takvog oblika totalitarizma u Hrvatskoj nema jer smo jedna od zemalja u kojima limit za plaćanje u gotovini ne postoji, a vladajuća garnitura ne priprema zakon kojim bi ga uskoro eventualno uvela.
Silvije Berlusconi? ?? Ma dajte novinari Vecernjeg..pa sram me citati vase bisere vise. Covjek se zove SILVIO Berlusconi! Sram me...Katastrofa.