Proteklih godinu dana građani su prestali vraćati 416 milijuna kuna kredita vezanih uz švicarski franak i 297 milijuna kuna stambenih kredita vezanih uz euro! Ukupna vrijednost nevraćenih stambenih kredita bila je krajem lipnja četiri milijarde kuna i preskočila je udjel od 7 posto!
Bez iluzija o brisanju
Pretpostavimo li da pojedinačni stambeni krediti iznose oko pola milijuna kuna, to znači da je kredite prestalo vraćati oko 8 tisuća kupaca stanova koji će se vrlo brzo naći na bubnju, ako već i nisu. Većinom su to građani koji su se zadužili u francima. Ako bi se moglo reći da su kriza i gubitak posla odgovorni za 4 posto nevraćenih stambenih kredita – koliki je udio loših kredita u eurima – rast tečaja švicarske valute u odnosu na euro i kunu donio je daljnjih šest posto gubitnika. Udio loših kredita u švicarskim francima iznosi 10,79 posto. Kod kredita vezanih uz CHF najveći je problem što na 100 kuna cjelokupnog duga čak 83 kune čine stambeni krediti, s velikim iznosom duga i dugim rokom otplate.
Dužnici ne bi trebali imati iluzija jer i nakon što nevraćene kredite svrstaju kao djelomično ili potpuno nenadoknadive, banke ne prestaju teretiti dužnike već ih u godinama koje slijede pokušavaju naplatiti aktiviranjem hipoteka i drugih sredstava osiguranja. Svako klasificiranje kredita kao lošeg donosi smanjenje trenutačne dobiti, ali svaka kuna koja se kasnije naplati postaje dobit. U prvih šest mjeseci ove godine banke su priznale 3,726 milijardi kuna novih loših kredita, što je vjerojatno i glavni razlog da im je dobit pala 40 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Analitičarka Ekonomskog instituta Maruška Vizek kaže da će bilance banaka biti još lošije kada počne primjena novih pravila središnje banke za rezervacije, koja su se dijelom počela primjenjivati od kolovoza, a ostatak će od listopada.
– Loše je kredite trebalo prikazati i ranije. Da se to učinilo na vrijeme, danas bi imali manje problema. Banke su financirale znatan dio projekata koji su propali, ali nisu klasificirani kao loši niti su za njih izdvojene rezervacije. Ako se zgrada ne može prodati, ne može se prodati, propao projekt je propao projekt i tako ga treba prikazati. Naš je problem što nitko ne želi izgubiti – kaže Maruška Vizek.
Prema procjenama iz središnje banke postupno povećanje rezervacije uzet će bankama oko 4 milijarde kuna ili 6 posto jamstvenog kapitala, a Maruška Vizek upozorava da se takva odluka nije mogla stalno odgađati.
Spasonosni zakon?
– Rast udjela loših kredita prestat će tek kad se tržište nekretnina iščisti od svih dubioza, što će biti dobar znak da je kriza završila – ističe M. Vizek.
Dužnici s nestrpljenjem čekaju i prvu saborsku sjednicu na kojoj bi se trebao naći zakon o potrošačkom kreditiranju. Tim zakonom Vlada propisuje dodatne mehanizme za kontrolu kamatnih stopa, a s najviše se nestrpljenja čeka odredba o vraćanju kamatnih stopa na kredite u švicarskim francima na ugovorene razine. Prijedlogom zakona nalaže se bankama da kod kredita gdje se vrijednost valute promijenila više od 20 posto u roku od tri mjeseca spuste kamate na početnu razinu. Udruga Franak procjenjuje da bi vraćanje kamata smanjilo mjesečne rate 20 posto. Inače, tvrtke su prestale vraćati 27 posto uzetih kredita, a stanovništvo 10 posto! Na početku krize 2008. godine loši su krediti bili niži od 5 posto.
>>Bankama dobit pala 40%, sve zajedno zaradile su manje od HT-a