Građani se zadužili još milijardu kuna u prva tri mjeseca 2010.

Zaduženost kućanstava bila je 3,6 milijarda kuna potkraj prošle godine, a u prvom tromjesečju ove godine 4,6 milijarda kuna – ističe se u publikaciji HNB-a o financijskoj stabilnosti zemlje. Trendovi pokazuju da su se građani počeli okretati dugoročnim kreditima, ali je sve više odobrenih kredita uz valutnu klauzulu, što povećava rizik otplate, isto kao i loša situacija na tržištu rada. U ovoj godini očekuje se nastavak pada ukupnih obveza kućanstava, ali kako će se zbog nepovoljnih trendova na tržištu rada smanjiti i raspoloživ dohodak, trend zaduženosti vjerojatno će se nastaviti.

Pojačan učinak nepovoljnih kretanja na tržištu rada na početku godine utjecao je na pad mase neto plaća pa se omjer duga kućanstava i njihova raspoloživog dohotka pogoršao i vratio na najvišu razinu od kraja 2008. godine. Istodobno se znatno pogoršao i omjer iznosa plaćenih kamata i raspoloživa dohotka bez obzira na stagnaciju aktivnih kamatnih stopa. No u istom se razdoblju poboljšao omjer duga građana i njihove štednje u bankama, ali po stopi nižoj nego prijašnjih godina. I dok su se od eskalacije krize građani pojačano oslanjali na kratkoročno zaduživanje u bankama, što su i one poticale zbog neizvjesnosti, potkraj prošle i na početku ove godine sa stagnacijom kratkoročnih kredita prvi put od sredine 2008. godine zabilježen je rast novoodobrenih dugoročnih kredita. No banke su pojačale vezivanje odobrenih kredita uz tečaj strane valute, a što je povećalo i izloženost građana riziku deprecijacije tečaja. Potkraj prvoga tromjesečja 71,2% svih kredita odobrenih građanima bilo je vezano uz stranu valutu.

Negativni trendovi na tržištu rada mogli bi oslabjeti tek potkraj godine, a to bi moglo potaknuti potražnju za kreditima. Smanjenje poreznog opterećenja za većinu građana u drugom polugodištu 2010. tek će ublažiti očekivan nastavak pada raspoloživa dohotka. Tako bi se u uvjetima još relativno visokih kamatnih stopa mogao dodatno pogoršati teret zaduženosti i otplate postojećih kredita, a time i nastavak rasta udjela loših kredita, posebno onih odobrenih kućanstvima čiji rast zaduženosti u prijašnjim godinama nije bio u skladu s njihovom kreditnom sposobnošću.