Građani u plusu 166 mlrd. kn iako im je isparilo 37 mlrd. kuna

Hrvatska narodna banka procjenjuje da je tijekom 2009. vrijednost ukupne financijske imovine u Hrvatskoj još uvijek bila niža nego 2007. te da se zemlja nije oporavila od gubitaka u 2008. godini.

Još se kaska za 2007.

Te rekordne 2007. financijska imovina svih sektora bila je 1536 milijardi kuna, 2008. pala je za približno 90 milijardi kuna, a potkraj 2009. godine zastala je na 1483 milijarde kuna. Kad se gleda 2009. prema 2008., financijska imovina bilježi rast od 30 milijardi kuna, ali u odnosu na 2007. još uvijek je niža za 53 milijarde kuna. Taj je novac uglavnom ispario u dionicama.

Približno toliko manje su i financijske obveze, koje su potkraj 2009. bile 1800 milijardi kuna, što je za 50 milijardi kuna više nego 2008., ali još uvijek 50 milijardi manje od rekordne 2007. HNB inače jednom godišnje objavljuje stanje financijske imovine i obveza svih sektora. Prema toj analizi, građani su posljednjeg dana 2009. godine bili vlasnici dionica u vrijednosti 70 milijardi kuna, što je 36 milijardi kuna manje nego 2007., a približno 1,4 milijarde kuna više nego 2008. Istovremeno, vrijednost dionica i drugih vlasničkih udjela opće države procijenjena je na 208 milijardi kuna.

Zaduženje ostalo isto

Uglavnom su to javna, komunalna i preostala neprivatizirana državna poduzeća, a pitanje je koju bi cijenu postigli da ih Vlada i lokalne jedinice iznesu na tržište. Financijske su obveze opće države (lokalne jedinice, centralni proračun i socijalni fondovi) bile 224 milijarde kuna, što je identično kao i 2008.

Lani je došlo do rasta štednje i depozita stanovništva za približno 4 milijarde kuna, a ekonomist Zdenko Babić, docent na katedri socijalne politike Pravnog fakulteta, kaže da štedljivost stanovništva nije uvjetovana samo psihološkim razlozima, iako su u kriznim vremenima ljudi skloniji štednji, nego i ekonomskima.

– Kamate na štednju su tijekom 2009. godine bile u porastu, što je ljude dodatno motiviralo da štede – kaže Babić.

Kako su istovremeno porasle i kamate na kredite, pala je zaduženost sektora stanovništva za nepune 4 milijarde kuna, a građani su postali pesimističniji i oprezniji.

– Građani su se u kriznoj godini ponašali racionalno, više su štedjeli, manje trošili. Ipak, ta racionalnost ne znači da ne postoje skupine ljudi koje su imale vrlo mali prostor za racionalizaciju. Njihove poteškoće i njihovu ranjivost, kao što su slabo obrazovanje, niska zapošljivost i siromaštvo kriza je dodatno pogoršala pa se oni kriju u nekim drugim statistikama. Na žalost, novih programa usmjerenih na ublažavanje poteškoća izazvanih krizom kod tih ranjivih skupina građana nedostaje u velikoj mjeri ili ih uopće nema – upozorava Babić. Nemaju svi prilike i mogućnosti da štede, a Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke, uvjeren je da će se zbog utjecaja krize i masovnih otkaza depoziti sporije povećavati u idućem razdoblju.