Građevinare i metalce u Primorsko-goranskoj županiji trese jedna od najvećih kriza posljednjih desetljeća, a ona je koliko posljedica globalne ekonomske krize, pada investicija i težeg puta do bankovnih kredita, toliko i proizvod drugih, “specifičnih” okolnosti.
Poziv na spas
Prije svega, to je izostanak barem malo više “sluha” za građevinske tvrtke s našeg područja, kod onih koji odlučuju o dodjeli radova na izgradnji projekata lokalnog značenja - tvrdi Josip Pahljina, direktor riječkog Bimonta, tvrtke za radove u brodogradnji i građevinarstvu i član strukovnih skupina metaloprerađivačke i građevinske industrije HGK - Županijske komore Rijeka.
Upravo je s posljednje sjednice Strukovne skupine građevinske industrije u Županijskoj komori Rijeka odaslan i poziv za spas građevinarstva.
Ispodprosječne plaće
Naime, u 2008. u PGŽ-u građevinarci su činili 13 posto ukupnog broja poslovnih subjekata u PGŽ-u, odnosno gotovo 10 posto svih građevinara u Hrvatskoj. Građevinarstvo je u 2008. ostvarilo osam posto ukupnog prihoda županije i zapošljavalo 6,3 posto radnika.
S druge strane, u prvom polugodištu 2009. u građevinarstvu PGŽ-a ukupni je prihod bio 2,3 posto manji nego u istom razdoblju prošle godine, a prosječna je plaća bila 3946 kuna, 8 posto manje od prosjeka županije (4309 kuna). Vrijednost radova u prva tri mjeseca 2009. u PGŽ-u je 7 posto manja nego u istom razdoblju prošle godine.
– Domaći građevinari bili bi puno zadovoljniji da ih se više angažiralo pri gradnji npr. sportskih dvorana Kastav i Zamet, a sličnih primjera ima još. I lokalni i državni protekcionizam i te kako je poznat u svijetu, a samo ga se mi “sramimo”–- tvrdi Josip Pahljina.
Jedan od izlaza iz krize građevinari vide u ostvarivanju njihova prijedloga da država i jedinice lokalne samouprave pokrenu radove na toplinskom izoliranju zgrada. Tako bi bilo i posla, ali i uštede energije, tvrde oni.