Uz smjernice o tome kako se uskladiti s klimatskim promjenama i pametno koristiti energiju te primjenjivati ekonomiju dijeljenja i recikliranje, a građane što više uključiti u odlučivanje, među preporukama kako bi trebali izgledati gradovi u post-covid budućnosti konzultantska kuća Deloitte navela je neka malo zastrašujuća rješenja, primjerice, nadzor i policijska predviđanja putem umjetne inteligencije. Pojašnjavaju da im je svrha osigurati javnu sigurnost građana, a istodobno zaštititi privatnost i osnovna ljudska prava, no kako detaljnijih pojašnjenja nema, nije baš jasno kako uravnotežiti te dvije premise.
Svojevrstan vodič za urbaniste trebao bi, kažu, poslužiti kao smjernica u kreiranju održivosti, otpornosti i prosperiteta u post-covid okruženju. Izvještaj je objavljen pod nazivom „Urbana budućnost sa svrhom: 12 trendova koji oblikuju budućnost gradova do 2030. godine“.
- Ovi trendovi ne samo da mogu pomoći vladama u razvoju strategije urbane transformacije, već ih mogu i uputiti kako da na najbolji način izbalansiraju kratkoročne pritiske s dugoročnim potrebama - izjavio je Dejan Obradović, menadžer u Deloitteovu odjelu poslovnog savjetovanja.
U nastavku donosimo 12 preporuka koje je pobrojala konzultantska kuća:
• Zeleno planiranje javnih površina. Gradove tradicionalno karakterizira velika gustoća naseljenosti i sve više se suočavaju s pritiskom rastućeg stanovništva, ograničenim resursima i sve većim utjecajem klimatskih promjena. Zbog toga sada gradovi preispituju svoju strukturu i funkcije kako bi održiv urbani život uopće bio moguć u budućnosti.
• Sve na 15 minuta. Urbanisti imaju za cilj osmisliti i kvartove tako da se glavni sadržaji nalaze na 15 minuta hoda ili vožnje biciklom, s nizom stambenih objekata, više zelenih površina i označenih pješačkih i biciklističkih staza. Cilj je smanjenje emisije ugljičnog dioksida popraćeno smanjenjem upotrebe automobila, kao i jačanje decentralizacije gdje bi svaka četvrt imala sve što je neophodno za nesmetan život i rad.
• Inkluzivne usluge i planiranje. Vlade diljem svijeta proaktivno provode rješenja usmjerena na inkluziju, s ciljem da svi imaju ista prava i mogućnosti – od pristupa stanovanju i infrastrukturi do jednakih prilika za zapošljavanjem.
• Pametne zdravstvene zajednice. Gradovi razvijaju ekosustave zdravstvene zaštite koji se ne fokusiraju samo na dijagnosticiranje i liječenje bolesti, već i na prevenciju i rane intervencije koristeći digitalne tehnologije.
• Inteligentna i održiva mobilnost. Gradovi budućnosti su zamišljeni s mnogo više pješačkih i biciklističkih staza, ali i brojnim promjenama kad je u pitanju kretanje ljudi koje će se u narednom desetljeću ubrzati elektrifikacijom, autonomnom vožnjom, pametnom i povezanom infrastrukturom, intermodalnom mobilnosti.
• Ekosustav digitalnih inovacija. Nastojeći privući talente, omogućiti kreativnost i potaknuti disruptivno razmišljanje, gradovi promoviraju nove izvore zapošljavanja i gospodarski rast koji se odnosi na tehnološke inovacije.
• Cirkularna ekonomija i lokalna proizvodnja. Gradovi usvajaju cirkularne modele temeljene na zdravoj cirkulaciji resursa i principima dijeljenja, ponovne uporabe i obnove.
• Masovno sudjelovanje. Gradovi se razvijaju tako da budu više usredotočeni na ljude i dizajnirani u skladu s potrebama svojih građana. To su mjesta na kojima građani, društveni inovatori, organizacije civilnog društva, tvrtke i akademska zajednica zajedno rade na procesu izgradnje svojih gradova.
• Svijest o cyber sigurnosti i privatnosti. Razvijanje inicijativa pametnih gradova bez razmatranja cyber sigurnosti i privatnosti može rezultirati izuzetno ranjivim okruženjem koje predstavlja sigurnosni rizik za ključnu infrastrukturu i podatke, a u nekim slučajevima čak može stvoriti sigurnosne rizike za građane. Iz tog razloga gradovi stvaraju robusne strategije i politiku kibernetičke sigurnosti.
• Pametne i održive zgrade i infrastruktura. Koristeći digitalne tehnologije, gradovi mogu koristiti podatke za optimizaciju potrošnje energije i korištenje resursa u zgradama i komunalnim uslugama, uključujući otpad, vodu i energiju.
• Funkcioniranje grada uz pomoć umjetne inteligencije (AI). Koristeći umjetnu inteligenciju, tehnološka infrastruktura može podržati gradove u automatizaciji operacija, stvaranju efikasnosti, rješavanju problema i pružanju boljih usluga.
• Nadzor i policijska predviđanja putem AI. Gradovi koriste umjetnu inteligenciju (AI) kako bi osigurali javnu sigurnost svojih građana, a istodobno zaštitili privatnost i osnovna ljudska prava.