Konzultanti izradili vodič za urbaniste

Gradovi budućnosti – sve dostupno na 15 minuta uz policijski nadzor umjetnom inteligencijom

Foto: HANNAH MCKAY/REUTERS/PIXSELL
Gradovi budućnosti – sve dostupno na 15 minuta uz policijski nadzor umjetnom inteligencijom
11.01.2022.
u 13:32
Konzultantska kuća Deloitte navela je i neka malo zastrašujuća rješenja, primjerice, nadzor i policijska predviđanja putem umjetne inteligencije. Pojašnjavaju da im je svrha osigurati javnu sigurnost građana, a istodobno zaštititi privatnost i osnovna ljudska prava, no kako detaljnijih pojašnjenja nema, nije baš jasno kako uravnotežiti te dvije premise
Pogledaj originalni članak

Uz smjernice o tome kako se uskladiti s klimatskim promjenama i pametno koristiti energiju te primjenjivati ekonomiju dijeljenja i recikliranje, a građane što više uključiti u odlučivanje, među preporukama kako bi trebali izgledati gradovi u post-covid budućnosti konzultantska kuća Deloitte navela je neka malo zastrašujuća rješenja, primjerice, nadzor i policijska predviđanja putem umjetne inteligencije. Pojašnjavaju da im je svrha osigurati javnu sigurnost građana, a istodobno zaštititi privatnost i osnovna ljudska prava, no kako detaljnijih pojašnjenja nema, nije baš jasno kako uravnotežiti te dvije premise.

Svojevrstan vodič za urbaniste trebao bi, kažu, poslužiti kao smjernica u kreiranju održivosti, otpornosti i prosperiteta u post-covid okruženju. Izvještaj je objavljen pod nazivom „Urbana budućnost sa svrhom: 12 trendova koji oblikuju budućnost gradova do 2030. godine“.

- Ovi trendovi ne samo da mogu pomoći vladama u razvoju strategije urbane transformacije, već ih mogu i uputiti kako da na najbolji način izbalansiraju kratkoročne pritiske s dugoročnim potrebama - izjavio je Dejan Obradović, menadžer u Deloitteovu odjelu poslovnog savjetovanja.

U nastavku donosimo 12 preporuka koje je pobrojala konzultantska kuća:

Zeleno planiranje javnih površina. Gradove tradicionalno karakterizira velika gustoća naseljenosti i sve više se suočavaju s pritiskom rastućeg stanovništva, ograničenim resursima i sve većim utjecajem klimatskih promjena. Zbog toga sada gradovi preispituju svoju strukturu i funkcije kako bi održiv urbani život uopće bio moguć u budućnosti.

Sve na 15 minuta. Urbanisti imaju za cilj osmisliti i kvartove tako da se glavni sadržaji nalaze na 15 minuta hoda ili vožnje biciklom, s nizom stambenih objekata, više zelenih površina i označenih pješačkih i biciklističkih staza. Cilj je smanjenje emisije ugljičnog dioksida popraćeno smanjenjem upotrebe automobila, kao i jačanje decentralizacije gdje bi svaka četvrt imala sve što je neophodno za nesmetan život i rad.

• Inkluzivne usluge i planiranje. Vlade diljem svijeta proaktivno provode rješenja usmjerena na inkluziju, s ciljem da svi imaju ista prava i mogućnosti – od pristupa stanovanju i infrastrukturi do jednakih prilika za zapošljavanjem.

Pametne zdravstvene zajednice. Gradovi razvijaju ekosustave zdravstvene zaštite koji se ne fokusiraju samo na dijagnosticiranje i liječenje bolesti, već i na prevenciju i rane intervencije koristeći digitalne tehnologije.

Inteligentna i održiva mobilnost. Gradovi budućnosti su zamišljeni s mnogo više pješačkih i biciklističkih staza, ali i brojnim promjenama kad je u pitanju kretanje ljudi koje će se u narednom desetljeću ubrzati elektrifikacijom, autonomnom vožnjom, pametnom i povezanom infrastrukturom, intermodalnom mobilnosti.

Ekosustav digitalnih inovacija. Nastojeći privući talente, omogućiti kreativnost i potaknuti disruptivno razmišljanje, gradovi promoviraju nove izvore zapošljavanja i gospodarski rast koji se odnosi na tehnološke inovacije.

Cirkularna ekonomija i lokalna proizvodnja. Gradovi usvajaju cirkularne modele temeljene na zdravoj cirkulaciji resursa i principima dijeljenja, ponovne uporabe i obnove.

Masovno sudjelovanje. Gradovi se razvijaju tako da budu više usredotočeni na ljude i dizajnirani u skladu s potrebama svojih građana. To su mjesta na kojima građani, društveni inovatori, organizacije civilnog društva, tvrtke i akademska zajednica zajedno rade na procesu izgradnje svojih gradova.

Svijest o cyber sigurnosti i privatnosti. Razvijanje inicijativa pametnih gradova bez razmatranja cyber sigurnosti i privatnosti može rezultirati izuzetno ranjivim okruženjem koje predstavlja sigurnosni rizik za ključnu infrastrukturu i podatke, a u nekim slučajevima čak može stvoriti sigurnosne rizike za građane. Iz tog razloga gradovi stvaraju robusne strategije i politiku kibernetičke sigurnosti.

Pametne i održive zgrade i infrastruktura. Koristeći digitalne tehnologije, gradovi mogu koristiti podatke za optimizaciju potrošnje energije i korištenje resursa u zgradama i komunalnim uslugama, uključujući otpad, vodu i energiju.

Funkcioniranje grada uz pomoć umjetne inteligencije (AI). Koristeći umjetnu inteligenciju, tehnološka infrastruktura može podržati gradove u automatizaciji operacija, stvaranju efikasnosti, rješavanju problema i pružanju boljih usluga.

Nadzor i policijska predviđanja putem AI. Gradovi koriste umjetnu inteligenciju (AI) kako bi osigurali javnu sigurnost svojih građana, a istodobno zaštitili privatnost i osnovna ljudska prava.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.