Grčić: Najvažnije je da RH pozitivne trendove iz 2014. održi i 2015.

– Cilj nam je bilo pokazati da postoje vrlo jasni pozitivni trendovi zabilježeni u 2014. godini, od rasta industrijske proizvodnje i izvoza prvi put u posljednjih pet-šest kriznih godina, preko kontinuiranog rasta turističkog prometa, oporavka maloprodaje, blagog, ali prisutnog, što govori da se na neki način budi i osobna potrošnja kao jedna od ključnih komponenti BDP-a, pa sve do pada nezaposlenosti i smanjenja broja nezaposlenih krajem prošle godine za oko 45 tisuća osoba – rekao je potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić za Večernji list nakon Okruglog stola „Ekonomski trendovi RH“, s posebnim osvrtom na 2014. godinu, koji je održan u utorak popodne u Beču, u sklopu 20. financijskog foruma Euromoney za zemlje središnje i istočne Europe.

Grčić je posebno istakao kako su to sve trendovi koji pokazuju da se Hrvatska „ipak kreće u pozitivnom smjeru“ i kako je najvažnije da se ti pozitivni trendovi održe i u 2015. godini.

– Izuzetno je važno da Hrvatska u ovoj godini postigne kakav-takav gospodarski rast i da se svi ti pozitivni trendovi u konačnici vide na pozitivnoj stopi rasta BDP-a – dodao je.

Vezano za hrvatski problem, privlačenje stranih investicija potpredsjednik Vlade RH je rekao kako se mijenjanje poslovne klime u Hrvatskoj kreće u pozitivnom smjeru i da ima i naznaka rasta izravnih stranih ulaganja, dodavši da vezano uz očekivanja za 2015., Vlada izmjenama u poreznom sustavu nastoji dati poticaj konkurentnosti gospodarstva i osobnoj potrošnji.

– Nastavljamo s provedbom strategije koja se temelji na fiskalnoj konsolidaciji, provedbi strukturnih reformi i jačanju investicijskih aktivnosti – napomenuo je Grčić govoreći o makroekonomskim pokazateljima naše zemlje. Podvukao je da su EU fondovi i najavljene investicije sufinancirane iz EU fondova velika šansa za Hrvatsku. Skup je izvijestio da je Europska komisija u prosincu 2014. godine usvojila hrvatski najveći operativni program „Konkurentnost i kohezija“ za financijsko razdoblje 2014.-2020. čime je RH otvoren put za korištenje 6,881 milijardi eura EU sredstava za ulaganje u gospodarski rast i razvoj.

– Mi smo u tri godine gotovo učetverostručili iznos ugovorenih sredstava – rekao je Grčić istaknuvši kako je sada važno ubrzati realizaciju projekata, što je jedan od glavnih prioriteta Vlade u ovoj godini.

Na upite stranih novinara, na marginama Foruma, što će Hrvatska poduzeti vezano uz šokantni porast tečaja švicarskog franka, Grčić je rekao da je Vlada ponudila rješenje, a to je „zamrzavanje anuiteta“ na kredite u švicarskim francima za svih 60 tisuća hrvatskih građana, na razini prije ove ekstremne tečajne promjene.

– To je smjer kojim idemo i mislim da ćemo to sljedećih dana finalizirati – dodao je, ocijenivši kako će nastali teret morati snositi same financijske institucije.

Na okruglom stolu, koji je vodio predsjednik menadžmenta Privredne banke Božo Prka, govorila je i potpredsjednica Agrokora Ljerka Puljić. Ona je istaknula kako je sa stajališta privatnog sektora „strašno važno da dođe do pozitivnih kretanja u BDP-u, u potrošnji te poglavito u investicijama“.

– Bez novih investicija teško ćemo pokrenuti ekonomski rast, a nakon šest godina recesije čak i najjačim kompanijama u regiji, kao što je Agrokor, vrlo je teško ako na matičnom tržištu ne mogu generirati rast. Riječ je o organskom rastu direktno ovisnom o ekonomskim kretanjima – rekla nam je Puljić istaknuvši kako je jako važno da se ekonomski trendovi koje je Vlada predstavila u Beču zaista ostvare u 2015. godini i potom nastave u dužem razdoblju.

Na skupu je predstavila dosadašnja ekonomska postignuća Agrokora, koji je smanjenjem vlastitih troškova i nizom drugih strateških aktivnosti, unatoč krizi uspio ne samo zadržati tržišnu stabilnost nego čak i povećati prihod i profitabilnost.

Na dvodnevnom skupu u Beču okupilo se je oko tisuću sudionika, dužnosnika zemalja srednje i istočne Europe, predstavnika europskih i svjetskih banaka i financijskih korporacija. Središnje teme razgovora su stanje europskog bankarskog sustava, javni dug i obveznice, energetski sektor, izazovi pred kojima su guverneri središnjih banaka, te bankarskim i gospodarsko- investicijskim strategijama za ovu godinu, utjecaju sankcija nametnutih Rusiji na gospodarstva u regiji, a bilo je riječi i o rastu tečaja švicarskog franka i eventualnim posljedicama.