'HBOR ima smisla jedino ako je orijentiran prema izvozu'

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović  sa 14. je  HBOR-ove međunarodne konferencije o poticanju izvoza u Zagrebu poručio:

 – Naša orijentacija mora biti agresivno izvozna, jer ako proizvodiš za domaće tržište, to nije dovoljno. U pozdravnom je govoru na konferenciji, čiji je Vlada pokrovitelj, istaknuo da podaci nisu loši: osim javnog duga koji je nešto porastao, sve ostale brojke su u pozitivi.

– HBOR ima smisla jedino ako je orijentiran prema izvozu, a mala Hrvatska ne može razmišljati da bude uspješna ako 90 posto onoga što radi nije usmjereno izvozu – rekao je predsjednik Vlade te prokomentirao kritike na račun velikog uvoza hrane:

– Čovjek čuje puno gore i besmislenije stvari od onih o sprečavanju uvoze hrane; u općenitom rastu robnog izvoza to je defenzivna, retrogradna pozicija kojom kao da se netko nakon dvije godine članstva u EU pokušava obračunati s – oblačnim danom. Oblačan dan nije sam po sebi loš i treba ga iskoristiti u svoju korist: dakle, uvoz hrane je velik, ali cijela priča nema nikakvog smisla ako se ne govori jedino i isključivo o bitno povećanom izvozu hrane. Dakle, mi Hrvatskoj nikako nećemo pomoći ako zabranimo nešto što uopće ne možemo zabraniti – zaključio je premijer te dodao da jedino medicinski i sanitarni razlozi mogu dovesti do nekih privremenih mjera.

– HBOR je u ove četiri godine plasirao 38 milijardi kuna. To je puno novca, a najveći dio je otišao u djelatnosti koje su izvozno orijentirane. Ove godine otvoreno je skoro 25 hotela, a gotovo svi su započeti upravo zahvaljujući jezičcu, zapravo tom velikom jeziku na vagi koji se zove HBOR, jer bez tog povoljnog dijela financiranja koje je omogućio, barem u ovih zadnjih pet megahotela koje sam vidio, ne bi se krenulo u investicije zbog prevelikog rizika – kaže Milanović. Posebno se referirao na brodogradnju za koju kaže da ju je ova Vlada očuvala. Na njoj se, ističe, desetljećima gubilo, iako su svi uključeni u lancu živjeli solidno, naročito kooperanti, no država i porezni obveznici to su plaćali milijarde kuna.

– Brodogradilišta su restrukturirana i dobro zarađuju, to se promijenilo. Ništa danas nije sigurno, firme kao Blackberry dođu i nestanu. No, kad bi u Splitu nestala brodogradnja, onda to više nije ista sredina. Proizvodnja vlakova druga je industrija čiji je uspon spomenuo: Končar proizvodi vlakove zadnjih pet-šest godina, a da prije nismo imali takvu tradiciju. Za potrebe Hrvatskih željeznica naručeno je 22 plus 22 vlaka, to je veliki iskorak. Vlakovi se proizvode u pet država u Europi, jedna od njih je i Poljska, ali ona je pet puta veća od Hrvatske. Možda to nije Airbus i Boeing, ali je kompliciran proizvod i on se radi kod nas u Zagrebu – istaknuo je premijer. Kaže da je hrvatski model rasta u prvom dijelu stoljeća mogao je postići svatko jer je bio utemeljen na turizmu koji nije bio konkurentan kao današnji te potrošnji, i to tuđeg novca te roba čija vrijednost pada čim ih kupite, poput automobila.

– Turistički je portfelj u državnom vlasništvu bio u groznom stanju, primjer je cijeli niz poduzeća na Korčuli, u Orebiću te makarskoj rivijeri – kazao je te otkrio da je prije pet godina u travnju morao noćiti kod prijatelja jer u Korčuli nijedan hotel za Uskrs nije radio, no danas je druga priča, ali hoteli u državnom vlasništvu trebat će nove vlasnike jer se država nema što baviti hotelijerstvom.

 – Hrvatska više od dvije godine u Europskoj uniji, to je zasad najkvalitetnija liga u kojoj smo se natjecali – zaključio je premijer.

>> Kupare želi ruska Avenue grupa, dovela bi i Marriott