HDZ - Prvaci po brzini zaduživanja i sporosti prilagodbe krizi

Kako godina odmiče, tako je sve više ekonomista koji tvrde da će hrvatsko gospodarstvo i ove godine ostvariti lošije rezultate od očekivanih, što je posebno nezgodno kada dolazi u predizborno vrijeme. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor iznova se hvali skromnim rastom BDP-a u drugom kvartalu od 0,8 posto, čime je zemlja, tehnički gledano, izašla iz recesije, ali sve što se događa kod nas i u okruženju pokazuje da se ne treba hvalisati tim dostignućem.

Loše prognoze

U ovo doba prije godinu dana sve su relevantne svjetske institucije i prognostičari projicirali da će se Hrvatska odlijepiti od dna 2011. i ostvariti 1,5 posto rasta pa su uz takva predviđanja skrojene i proračunske škare. Sada tvrde da će u najboljoj varijanti rast biti oko 0,6 posto. HDZ je u dva mandata, koliko u kontinuitetu ta stranka upravlja državom, imao krivo iskorišteno petogodišnje razdoblje svjetskog prosperiteta te tri godine krize, koja se po svojim razmjerima i učincima ponekad uspoređuje i s Velikom depresijom iz 1920 godine. U vrijeme rasta Hrvati su prednjačili po brzini zaduživanja, u vrijeme pada po sporosti prilagodbe novim okolnostima.

Kada je HDZ preuzeo vlast u državi 2003., hrvatski je godišnji BDP bio oko 30 milijarda eura, negdje oko 6 tisuća eura po stanovniku, te se u osam godina povećao na 10-ak tisuća eura (oko 45 milijardi eura u stalnim cijenama). Sve do 2008. Hrvatska je ekonomski rasla oko 5 posto, što je, među ostalim, pomoglo Vladi da sreže broj nezaposlenih za stotinjak tisuća, s visokih 318 tisuća, koliko su naslijedili, na 220 tisuća tijekom 2008., no od te su godine kola ponovno krenula nizbrdo. Rast BDP-a pratilo je enormno zaduživanje pa se tako vanjski dug više nego udvostručio, sa 19,8 milijardi eura na kraju 2003. godine (što je odgovaralo protuvrijednosti 65 posto BDP-a) na 46 milijardi eura ove godine, pa je dug pretekao i vrijednost godišnjeg BDP-a. Nezaposleno je potkraj 2010. bilo 319 tisuća osoba, koliko je bilo nezaposlenih potkraj 2003. godine, a bankarski analitičari očekuju da će se do kraja ove godine i izbornog nadmetanja ponovno protegnuti iznad tristo tisuća.

Uzdržavanih više

Brzinom kojom se zaduživala država zaduživalo se i stanovništvo pa su tako Hrvati 2003. godine u bankama podigli 55 milijardi kuna kredita, a sada su ti krediti narasli na 128 milijardi kuna. Kreditno je opterećenje raslo brže od plaća (porasle su 30-ak posto u nepunih osam godina) pa je i standard vidno narušen. U ovom trenutku Hrvatska još uvijek ima 75 tisuća zaposlenih više nego 2003., što je jedini plus u osmogodišnjoj bilanci, ali zato ima i 155 tisuća umirovljenika više nego što ih je bilo na kraju mandata koalicijske vlade Ivice Račana.