Hrvatska elektroprivreda raskinula je ugovor o kreditiranju gradnje hidroelektrane Ombla sa Europskom bankom za obnovu i razvoj. Radi se o 123,2 milijuna eura vrijednom kreditu dogovorenom još 2011. godine kojim je trebalo biti financirano oko 80 posto ukupne vrijednosti projekta.
U HEP-u sporazumni raskid ugovora sa EBRD-om obrazložili su mjerom predostožnosti pred najavljene dodatne procedure usklađivanja projekta HE Ombla sa važećom hrvatskom zakonskom regulativom, te željom da se smanje financijski troškovi koje neiskorišteni kredit izaziva. Ipak, usprkos tome jasno je kako raskid ugovora sa EBRD-om predstavlja ozbiljan udarac cijelom projektu. Naime, zbog osiguranih financijskih sredstava dosad se smatralo kako je HE Ombla prvi od velikih HEP-ovih projekata koji bi mogao krenuti u realizaciju. Ta činjenica je u aktualnom trenutku, kad je gospodarstvo u stagnaciji, a najavljene javne investicije kasne i u makroekonomskom kontekstu za Vladu bila važna, pa se ipak vjerovalo kako bi gradnja, usprkos prigovorima ekoloških udruga, mogla početi do kraja ove godine.
Ipak, kad su u HEP-u po uputi resornog ministra Zmajlovića ipak odlučili krenuti u proceduru dodatnog usklađivanja projektne dokumentacije. Konkretno, konačnu odluku o projektu – ocjenu njegovog utjecaja na okoliš i mjerama koje se moraju provesti da bi taj utjecaj bio prihvatljiv – donijet će Državni zavod za zaštitu prirode, no kako bi taj proces mogao trajati i dulje od godinu dana, očito je da je projekt HE Ombla pred novim zastojem. Koliko je na odluku EBRD-a o povlačenju utjecala ta činjenica, a koliko i neopravdano loš imidž koji je projekt stekao u domaćoj javnosti bit će poznato sutra ili preksutra kad bi se banka trebala oglasiti i službenim priopćenjem.
Bilo kako bilo, ova odluka nužno ne znači smrt projekta, ali je njegova šansa realizacije danas bitno manja. Nije tu samo problem u financiranju koje bi HEP mogao osigurati i iz drugih izvora, već i reputacijski, s obzirom da će protivnici projekta izlazak EBRD-a iz projekta koristiti kao argument u korist svojih tvrdnji da se radi o ekološki štetnom projektu. S druge strane, HEP već ima u pripremi par drugih hidroenergetskih projekata kao što su HE Dubrovnik 2 ili Kosinj-Senj koji su po znatno veći i isplativiji od HE Ombla. U takvim okolnostima, a s obzirom na ograničene stručne, financijske i tehnološke resurse kojima raspolažu te novu odgodu u realizaciji HE Ombla u HEP-u bi lako mogli odlučiti da se u bližoj budućnosti posvete tim većim projektima.