Prema nerevidiranim financijskim pokazateljima Hrvatska elektroprivreda u 2012. ostvarila je dobit prije oporezivanje od 317 milijuna kuna, otprilike 4 i pol puta više nego u godini prije. Ipak, kako u kompaniji iz ovogodišnje dobiti namjeravaju financirati troškove restrukturiranja i smanjenja broja zaposlenih – koji će većim dijelom biti provedeni tijekom ove godine – bruto dobit iznosit će 72 milijuna kuna, a nakon oporezivanja vjerojatno će biti izražena jednoznamenkastim brojem. HEP-ova poslovna godina u najvećoj mjeri bila je obilježena iznimno teškim poslovnim okolnostima.
Dugovi potrošača
Zbog 20-mjesečne suše razina akumulacija HEP-ovih hidroelektrana u ožujku je dosegnula povijesno najnižu razinu od 17 posto pa je njihova manja proizvodnja rezultirala povećanjem troškova uvoza električne energije od 540 milijuna kuna. Usto je HEP bio suočen i s povećanjem cijene energenata – prirodnog plina, ugljena i lož ulja, zbog čega su rashodi porasli za još 398 milijuna kuna.
Na kraju, kriza je uzrokovala i pad potrošnje električne energije od 2,5 posto kod građana i 0,9 posto kod poslovnih korisnika, a nelikvidnost i probleme u naplati pa potrošači HEP-u trenutačno duguju oko 1,87 milijardi kuna. Ipak, znatan dio tih dubioza, oko 750 milijuna kuna, HEP je pokrio povećanjem cijene električne energije, dok je financijska stabilnost kompanije osigurana izdavanjem 500 milijuna eura vrijednih obveznica. U HEP-u su jako ponosni na to što posluju bez državnih jamstava, no kompanija je znatno podbacila u investicijskom dijelu svog poslovanja.
Nerealan plan
Investicije su u 2012. iznosile 2,42 milijarde kuna, milijardu manje od planiranih 3,46 milijardi. Taj iznos bio je revidirani plan donesen nakon dolaska Kukuriku koalicije na vlast i pod pritiskom tadašnjeg prvog potpredsjednika Vlade Radimira Čačića koji je ekonomski oporavak države planirao izgraditi na investicijama javnih poduzeća.
U HEP-u tvrde da je taj manjak investicija posljedica kašnjenja velikih projekata poput TE Plomin 3 i HE Ombla te problema u sustavu javne nabave, no neizravnim priznanjem činjenice da je ovogodišnji plan investicija bio prenapuhan može se smatrati i to što je za sljedeću godinu plan ulaganja smanjen na 2,7 milijardi kuna.
Uništeno gospodarstvo više ne troši struju pa HEP-u fali novaca.Podiže cijenu struje pa propada i preostalo gospodarstvo. I tako će struja jednog dana koštati beskonačno puno, pa će i HEP jenog dana otići k vragu.