HGK: Rast BDP-a od 2 posto ostvariv, ali ipak optimističan

U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ocijenili su da su predložene Vladine smjernice za izradu državnog proračuna za ovu godinu tek prvi korak, iza kojega bi trebale slijediti strukturne reforme, a da je projicirana stopa rast BDP-a od 2 posto ostvariva, ali ipak relativno optimistična.

Vlada je danas na sjednici prihvatila Smjernice za izradu državnog proračuna za ovu godinu, prema kojima su prihodi državnog proračuna za 2016. planirani na razini od 113 milijardi kuna, a rashodi od 120,4 milijarde kuna, pa bi deficit iznosio oko 7,5 milijardi kuna, odnosno 2,2 posto BDP-a.

Dodaju li se tome i izvanproračunski fondovi i konsolidirani proračun lokalnih uprava, deficit bi za ovu godinu trebao iznositi ukupno 9,2 milijarde kuna, odnosno 2,7 posto projiciranog BDP-a, a čak i po Eurostatovoj metodologiji ESA 2010 ne bi premašio 3 posto BDP-a. Smjernice se temelje na projekciji gospodarskog rasta u ovoj godini od 2 posto.

Prijedlog Smjernica temelji se na pretpostavkama rasta koje su u okviru onog što je prognozirala i Europska komisija u svojim posljednjim projekcijama, kazao je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.

"Prema našoj ocjeni, rast gospodarske aktivnosti od 2 posto jest ostvariv, ali je ipak relativno optimističan, s obzirom na određene interne i eksterne rizike", istaknuo je. Savić napominje kako prijedlog Smjernica za izradu državnog proračuna za 2016. donosi realističan okvir za odmjereno smanjivanje proračunskog manjka, uz brigu da dinamika i struktura fiskalne konsolidacije ne ugrozi krhak gospodarski oporavak.

U tom kontekstu, smatra, predviđeno smanjivanje proračunskog deficita i kretanja javnog duga daje jasnu poruku javnosti i investitorima u namjeru efikasne provedbe fiskalne konsolidacije, što bi moglo pozitivno utjecati na percepciju zemlje, a ako se ostvari dinamika provedbe, i na poboljšanje izgleda kreditnog rejtinga. "Predložene su smjernice tek prvi korak uz kojeg bi trebale slijediti strukturne reforme, jer jedino one mogu osigurati dugoročnu održivost javnih financija i u srednjem roku vratiti zemlju na razinu investicijskog rejtinga", napomenuo je Savić.

Kako navodi, u samom dokumentu uočljivo je fokusiranje na rashodnu stranu proračuna, odnosno vidljive su planirane uštede i racionalizacije.

"Ali. očekuju se konkretne strukturne reforme koje bi jasno i uvjerljivo naznačile pravac djelovanja i dinamiku provedbe reformske politike. Stoga će smjernice svakako podići, za gospodarski rast potreban optimizam, koji se može održati jedino učinkovitom provedbom reformskih zahvata", zaključuje Savić.

>> Pročitajte Marićevu prezentaciju smjernica za izradu proračuna