Hrvatska narodna banka nije zaprimila nikakav zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti potencijalnog investitora za potrebnu dokapitalizaciju Banke splitsko-dalmatinske, dok su se istovremeno u poslovanju banke stekli zakonski razlozi koji nalažu HNB da pokrene stečajni postupak protiv banke, odgovorili su Hini iz HNB-a na upit o potencijalnim investitorima u Banku.
Savjet HNB-a je u utorak donio odluku o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka Trgovačkom sudu u Splitu nad Bankom splitsko-dalmatinskom, jer je HNB utvrdio da joj je imovina manja od obveza te da uskoro neće moći ispunjavati svoje obveze.
Većinski vlasnik te banke, s udjelom od 46,29 posto, splitski poduzetnik Juroslav Buljubašić, kako prenose neki mediji, smatra da za takvu odluku središnje banke nije bilo nikakve osnove te je najavio da će "svim dopuštenim pravnim sredstvima" pokušati na sudu osporiti odluku o pokretanju stečaja kako bi Banka nastavila raditi.
Po njegovim riječima, gubitak od 35,5 milijuna kuna iz prošle godine koji se spominje je rezervacija koju su trebali pokriti novi vlasnici, a odluka HNB-a došla je u trenutku kada su uspješno okončani razgovori sa strateškim partnerom s kojim je trebalo potpisati pripremljeni kupoprodajni ugovor i obaviti dokapitalizaciju.
Neki mediji prenose i njegovu izjavu kako je "ugovor o prodaji 90 posto dionica i dokapitalizaciji od strane iranskih investitora potpisan prije dva tjedna", ali kako su "umjesto suglasnosti, od HNB-a dobili pokušaj da banku pošalje u stečaj".
U odgovoru na upit Hine o tim tvrdnjama, iz HNB-a su odgovorili kako prema propisima RH nitko ne može steći udjel u hrvatskoj kreditnoj instituciji (deset i više posto dionica banke), a da prethodno ne zatraži suglasnost HNB-a za stjecanje kvalificiranog udjela prema Zakonu o kreditnim institucijama. HNB je, dodaju, dužna kroz propisanu dokumentaciju i proceduru ocijeniti primjerenost i financijsko stanje svakog stjecatelja kvalificiranog udjela u hrvatskoj banci.
"Kada je u pitanju Banka splitsko-dalmatinska, spomenuta procedura nije ni pokrenuta jer nitko nije zatražio prethodnu suglasnost za kupnju dionica te banke. Gubitak Banke splitsko-dalmatinske od 35 milijuna kuna nije očekivan gubitak, već je upravo posljedica lošeg poslovanja Banke, odnosno loših plasmana koje je Banka odobravala a koji su zbog svoje nenaplativnosti proizveli gubitak i utjecali na smanjenje regulatornog kapitala koji se spustio ispod inicijalnog najmanjeg zakonski dopuštenog iznosa od 40 milijuna kuna čime je nastupila zakonska obveza da se utvrdi da banka propada", navode iz središnje banke.
Inače, prema objavama na internet stranicama Banke splitsko-dalmatinske, glavna skupština te banke u veljači ove godine je donijela odluku o dokapitalizaciji te je u ožujku objavljen i javni poziv na upis novih dionica.
Skupština je bila odlučila da se temeljni kapital Banke poveća za najviše 25 milijuna kuna, sa 50,3 na 75,3 milijuna kuna, izdavanjem do najviše najviše 250.000 novih redovnih dionica, nominale 100 kuna, te po cijeni od 100 kuna po dionici, a izdanje bi se smatralo uspješnim u slučaju uplate najmanje 50 posto ukupnog izdanja.
U prvom krugu, koji je trajao od 23. veljače do 7. ožujka, dionice su mogli upisati i uplatiti postojeći dioničari, a iz poziva za drugi krug, u kojem su mogli sudjelovati ostali zainteresirani ulagatelji, vidljivo je da su postojeći dioničari upisali i uplatili tek 122 dionice.
Naime, javnim pozivom za drugi krug zainteresirani su ulagatelji pozvani na upis i uplatu preostalih 249.878 novih redovnih dionica, nominale 100 kuna, ukupne nominalne vrijednosti gotovo 24,99 milijuna kuna.
Drugi je krug upisa dionica trajao od 15. do 19. ožujka, no po njegovu završetku Banka na svojim internet stranicama nije objavila rezultate.
Banka splitsko-dalmatinska spada u manje banke na hrvatskom tržištu - na kraju prošle godine imovina joj je iznosila 454,9 milijuna kuna, čime je na hrvatskom bankarskom tržištu imala udio od 0,11 posto.
Prema privremenim nerevidiranim podacima za prošlu godinu, koje je ranije objavio HNB, Banka splitsko-dalmatinska je prošle godine poslovala s gubitkom od 35,5 milijuna kuna.
Po podacima HNB-a, krajem ožujka ove godine ukupni depoziti u Banci splitsko-dalmatinskoj iznosili su 393,39 milijuna kuna, od čega je gotovo 377,3 milijuna kuna osiguranih depozita.
HNB je danas objavio i rješenje o nedostupnosti depozita u toj banci, čime za Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) počinje teći zakonski roku od 20 radnih dana (što znači najkasnije do 24. lipnja) u kojem, na temelju podataka koje će joj dostaviti Banka, treba izvršiti obračun pojedinačnih obeštećenja i započeti s isplatom osiguranih depozita (osigurani su depoziti u iznosu do najviše sto tisuća eura).
"DAB ima spremna sredstva potrebna za isplatu osiguranih depozita. Odmah smo Banci splitsko-dalmatinskoj zahtjev za dostavu podataka na temelju kojih ćemo izračunati pojedinačna obeštećenja. Čim budemo spremni s obračunom započet ćemo s isplatom osiguranih depozita", kazala je direktorica DAB-a Marija Hrebac na današnjoj konferenciji za novinare.
Napomenula je i da je u protekla tri stečaja banaka DAB počeo s isplatama osiguranih depozita sedmi odnosno deseti dan radni dan nakon rješenja HNB-a.
"Vjerujem da ćemo i ovaj put biti u mogućnosti i ranije od propisanog zakonskog roka početi s isplatama", kazala je Hrebac.
>> HNB upozorava na pokušaje prijevare zamjenom novčanica kune