HNB će raspolagati dodatnim makrobonitetnim mjerama koje će moći propisati bankama kada je to potrebno zbog očuvanja stabilnosti financijskog sustava, ponovno će se omogućiti razmjena podataka za procjenu kreditne sposobnosti klijenta, a NRS će ubuduće izračunavati i objavljivati HNB, predviđaju zakonske izmjene koje su bile u javnoj raspravi.
Krajem prošle godine Ministarstvo financija u javnu je raspravu uputilo set zakonskih prijedloga kojim se zakonodavstvu u financijskom području usklađuje s europskim, a u kontekstu koraka koje treba poduzeti za priključenje europodručju. Javna rasprava trajala je do sredine ovog tjedna.
Hrvatska je službeno poslala pismo namjere za ulazak u Europski tečajni mehanizam (ERM II) početkom srpnja, a nešto ranije, krajem svibnja uputila je zahtjev za uspostavljanje tzv. bliske suradnje između Europske središnje banke i HNB-a.
Taj proces uz ostalo podrazumijeva i prilagodbu zakonodavstva pa su u javnu raspravu upućeni prijedlozi izmjena zakona o HNB-u, o kreditnim institucijama te o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, kao i na prijedlog zakona kojim bi se potvrdio Sporazuma o prijenosu i objedinjavanju doprinosa u jedinstveni sanacijski fond.
Razmjena podataka o kreditima klijenata sredinom godine?
Izmjenama zakona o kreditnim institucijama regulira se i razmjena podataka u cilju procjene kreditne sposobnosti klijenata odnosno građana.
Prije 15-ak godina je 20-ak hrvatskih banaka osnovalo Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK), koji je omogućavao i sustav razmjene informacija te podataka o kreditnim obvezama građana. No, sredinom 2018. godine taj je sustav prestao s radom, zbog primjene opće uredbe o zaštiti podataka u Europskoj uniji (GDPR).
Predloženim izmjenama sada se osigurava pravna sigurnost pri razmjeni informacija koje kreditne institucije izravno ili preko zasebne pravne osobe razmjenjuju u cilju procjene kreditne sposobnosti klijenta.
Kako se obrazlaže, informacije i osobni podaci o klijentima koji se moraju razmjenjivati moraju biti nužni za procjenu kreditne sposobnosti i praćenje ugovornih obveza klijenta po kreditu.
Ti podaci uključuju - identifikacijske osobne podatke (ime i prezime, OIB, broj osobne isprave), podatke o postojećim obvezama klijenta (vrsta kredita, ukupan iznos obveze, mjesečni anuitet, broj dospjelih, a neplaćenih obveza, njihov iznos te broj dana u zakašnjenju), kao i informacije o neurednom podmirivanju prijašnjih obveza klijenta koje se mogu razmjenjivati najdulje četiri godine od dana kada je prijašnja obveza u potpunosti podmirena.
Prema najavama iz bankarskih krugova, s razmjenom informacija o klijentima u skladu s novim zakonskim odredbama moglo bi se započeti sredinom ove godine.
NRS više neće izračunavati HUB nego HNB
Novina je zakonskih izmjena i da će umjesto Hrvatske udruge banaka (HUB) Nacionalnu referentnu stopu prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sektora (NRS) ubuduće izračunavati i objavljivati središnja banka.
NRS, kao referentna kamatna stopa, služi kao indeks za određivanje promjenjivog dijela promjenjive kamatne stope na potrošačke kredite.
HNB će izračunavati NRS počevši od podataka sa stanjem na dan 31. ožujka 2020. te će je po prvi put objaviti u svibnju ove godine, predviđaju zakonske izmjene.
HNB-u će na raspolaganju biti dodatne mjere
U svibnju se očekuju i konačni rezultati sveobuhvatne procjene pet hrvatskih banaka - Zagrebačke banke, Privredne banke Zagreb, Erste & Steiermärkische Banke, OTP banke Hrvatska i Hrvatske poštanske banke, a koje će provesti Europska središnja banka (ESB).
Naime, proces uspostave bliske suradnje s ESB-om sastoji se od dva glavna dijela - prilagodbe regulatornog okvira te sveobuhvatne ocjene kreditnih institucija.
ESB je početkom kolovoza prošle godine objavio da će provesti sveobuhvatnu procjenu pet hrvatskih banaka.
Predloženim izmjenama Zakona o kreditnim institucijama se, pak, HNB omogućuje nalaganje mjera ako one budu potrebne uslijed rezultata sveobuhvatne procjene tih pet banaka.
Također je postupak izricanja upravnih sankcija od strane HNB-a u potpunosti usklađen s postupkom izricanja administrativnih kazni od strane ESB-a.
Hrvatska središnja banka će tako moći izreći novčane kazne, periodične penale za slučaj trajnog kršenja propisa, i to sve dok se ne prestane s kršenjem propisa, kao i davati upozorenje, što je najblaži oblik upravne sankcije.
Zakonom su regulirane i dodatne makrobonitetne mjere koje HNB može propisati bankama kada je to potrebno zbog očuvanja stabilnosti financijskog sustava u cjelini, jačanja otpornosti financijskog sustava te izbjegavanja i smanjivanja sistemskih rizika.
Te mjere mogu uključivati - najveći dozvoljeni omjer vrijednosti instrumenta osiguranja i odobrenog iznosa kredita; najveći dozvoljeni omjer iznosa kredita i dohotka koji ostvaruje korisnik kredita; najveći dozvoljeni omjer iznosa otplate obroka ili rate kredita i dohotka koji ostvaruje korisnik kredita; najdulje dozvoljeno trajanja kredita te zahtjeve vezane za metodu obračuna otplate kredita i drugo.
U području monetarne politike izmjene Zakona o HNB-u uz ostalo omogućuju korištenje instrumenta koji, zbog postojećih ograničenja u domaćem zakonodavstvu, dosad nije korišten. To se odnosi na negativne kamatne stope koje su, u praksi središnjih banaka posljednjih nekoliko godina postale značajan instrument monetarne politike i upravljanja likvidnošću te poticanja novčanog tržišta, objašnjava se u prijedlogu.
Uz objašnjenje kako je središnjim bankama koje nisu članice eurosustava dana mogućnost da primjenjuju Smjernicu ESB-a uz nacionalnu valutu, dakle i prije uvođenja eura, i time ostvare višestruke koristi koje takva primjena donosi, izmjenama bi se propisala obvezna primjena Smjernice ESB-a u HNB-u od 1. siječnja 2021. godine.
U skladu s tim Smjernicama HNB bi sastavljao i financijske izvještaje, a izmijenjene su i odredbe koje se odnose na opće pričuve HNB-a i izračun dobiti (gubitka) hrvatske središnje banke, kao i potrebu uvođenja kategorija revalorizacijskih računa, rezervacija za rizike i sl.
Tako, a sukladno Smjernici ESB-a, nerealizirani dobici po tečajnim razlikama i promjeni tržišnih cijena ne bi ulazili u izvještaj o dobiti ili gubitku odnosno ne bi ulazili u izračun financijskog rezultata. Stoga se financijski rezultat odnosno dobit (gubitak) određuje isključivo kao razliku između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda HNB-a.
Trezorsko poslovanje od posebne važnosti
Predložene izmjene Zakona o HNB-u sadrže i izričitu odredbu da su "lokacije, građevine trezora i trezorsko poslovanje HNB-a od posebne su važnosti za financijske, gospodarske i sigurnosne interese RH te za obranu RH".
Kako sadašnji kapaciteti HNB-a, zbog prostornih i sigurnosnih uvjeta, ne zadovoljavaju zahtjeve za izvršenje konverzije valuta iz kune u euro, središnja banka mora osigurati kapacitete za pohranu novca na novoj lokaciji. Kako će na toj izdvojenoj lokaciji biti pohranjen gotov novac Republike Hrvatske u znatno većem vrijednosnom obimu nego je to do sada bilo, zbog veće vrijednosti eura u odnosu na kunu, bilo kakva ugroza trezora ili poremećaj u trezorskom poslovanju HNB-a imale bi implikacije na financijsku i gospodarsku situaciju u Hrvatskoj, navodi se u obrazloženju.
Iz HNB-a su još u studenom prošle godine potvrdili nekim medijima da namjeravaju kupiti zemljište u novozagrebačkom naselju Utrini, pored vojarne Prve gardijske brigade Tigrovi - Croatia te sagraditi zgradu za trezorsko poslovanje.
Na temelju i odredbe o važnosti trezorskog poslovanja, predviđeno je da središnja banka općim aktom odredi i radna mjesta za koja je, zbog visokog stupnja osjetljivosti, kao poseban uvjet za zasnivanje radnog odnosa potrebno provesti temeljnu sigurnosnu provjeru kandidata. Tu sigurnosnu provjeru kandidata provodi nadležna sigurnosno-obavještajna agencija i to na zahtjev HNB-a, a u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuju sigurnosne provjere.
Od datuma uspostave bliske suradnje s ESB-om Hrvatska postaje i država članica sudionica u jedinstvenom sanacijskom mehanizmu pa predloženi zakonski paket predviđa i potvrdu Sporazuma o prijenosu i objedinjavanju doprinosa u Jedinstveni sanacijski fond, a to se razrađuje i kroz predložene izmjene ostala tri zakona.
Budući da je Hrvatska započela s poduzimanjem koraka za priključenje europodručju, potrebno je potvrditi taj Sporazum kako bi se ispunili preduvjeti potrebni za prijenos sredstava prikupljenih u sanacijskom fondu u Hrvatskoj u jedinstveni sanacijski fond, obrazlaže se u zakonskim prijedlozima.
Tako će se omogućiti prijenos doprinosa koje banke uplaćuju u sanacijski fond u Hrvatskoj, kojim upravlja Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), u jedinstveni sanacijski fond uspostavljen na razini Europske unije.
Scene koje su vas najviše iznenadile: Najveći hit bila je djevojka na parkiralištu