Sve je bliže dodjela treće koncesije za GSM mobilnu mrežu u Hrvatskoj. Dokazuju to nedavno doneseni pravilnici o telekomunikacijskim uslugama ministra pomorstva, prometa i veza Alojza Tušeka. Kako se približava raspisivanje natječaja za odabir trećega operatera na našem tržištu, sve su glasnija šaputanja tko će je dobiti, ali i lobiranja različitih zainteresiranih strana. Raspisivanje natječaja već je nekoliko puta najavljeno pa odgođeno, no novi pravilnici daju naslutiti da nas taj natječaj čeka iza Nove godine.
Cijela je priča odgađana dijelom zbog mira koji je Vladi trebao zbog pregovora o prodaji preostalih dionica HT-a Deutsche Telekomu, a dijelom stoga što se dolaskom trećega operatera prije 2005. godine krše postojeći koncesijski ugovori s HT-om i VIPnetom. Hateovci su priznali da su se nedavno s Vladom dogovorili o naknadi, ali nisu htjeli reći što su dobili. Neslužbeno smo uspjeli doznati samo to da je HT dobio proširenje mreže na 1800 MHz (trenutačno operateri rade na frekvencijskom području od 900 MHz, a 1800 je korak do UMTS-a) te popust 25 posto za buduću UMTS koncesiju, mrežu treće generacije mobilne telefonije. S VIPnetom se upravo pregovara, pa ostaje vidjeti što će dobiti taj operater.
Najava raspisivanja natječaja opet u prvi plan nameće moguće nositelje novoga konkurenta HTcronetu i VIPnetu. Iz Hrvatske elektroprivrede nisu krili zanimanje za telekomunikacije, ističući nekoliko puta uvjerenje kako će oni biti treći koncesionar. Na prošlotjednome Info sajmu i Končar je ponovio svoje zanimanje za mobilnu telefoniju, ali i fiksnu, a najnovije informacije kojima raspolaže Večernji list kažu kako su u igri za koncesiju i Hrvatska radiotelevizija (Odašiljači i veze), kao i Europapress Holding te Privredna banka Zagreb. Te kandidate ističe kao svoje sugovornike i potencijalne partnere kanadski TIW (Telesystem International Wireless), koji se već godinu dana zanima za hrvatsku koncesiju i naveliko lobira za nju u Vladi. TIW-om su se hvalili i neki naši političari, dokazujući kako postoji zanimanje stranaca za ulaganje u Hrvatsku. No, istodobno su krenule priče kako je poslovanje te tvrtke, u najmanju ruku, upitno.
U telekomunikacijskim krugovima govori se, naime, kako TIW sve više gubi rejting, kako je riječ o tvrtki koja za koncesiju ne namjerava izdvojiti ni kune. TIW svuda gdje dođe traži besplatnu koncesiju i time ispada iz igre, a problemi se nameću i kad se postavi pitanje ulaganja jer TIW tu zašteka i počinje priča o nekim investicijskim fondovima i namjerama da pravi investitor bude neka od domaćih tvrtki, kažu "upućeni". Dodaju kako dionice TIW-a jako slabo stoje na burzi te da je tvrtka pred bankrotom. Cijelu priču o poslovanju demantira predstavnik TIW-a u Hrvatskoj.
TIW kani rušiti cijene
- To nije točno. Tvrtka nije pred bankrotom. Dapače, tvrtka kćer TIW-a "Clearvawe", koja ima koncesije u Češkoj i Rumunjskoj, savršeno posluje, i to kao jedan od triju najboljih operatera u ovome dijelu Europe. TIW je u Češkoj dobio treću koncesiju ispred sedam kandidata, mnogo zvučnijih i jačih operatera, poput Vodafona. Nismo veliki operater, ali smo dinamičniji i agresivniji - objašnjava Hrvoje Šalković, glasnogovornik TIW-a u Hrvatskoj, tvrtke koja se istodobno bori za treću koncesiju u Slovačkoj. Ne krije kako je prošloga tjedna održan sastanak na vrhu tvrtke zbog problema u poslovanju.
- Sastanak je održan kako bi se konsolidiralo poslovanje i odredila nova strategija. No, problemi nisu samo TIW-ovi, sve telekomunikacijske kompanije imaju problema s poslovanjem zbog opće krize - objašnjava Šalković i dodaje kako njegova tvrtka planira velike investicije u Hrvatskoj.
- Planiramo svakako platiti koncesiju, ali ne mogu vam reći koliko jer ćemo to znati kada vidimo uvjete natječaja, kada se on konačno raspiše. TIW bi bio glavni investitor i planirana su ulaganja od 300 do 350 milijuna američkih dolara, od čega oko 80 posto u prve dvije godine, kada bi zaposlio 600 do 700 ljudi - ističe Šalković.
S obzirom na to da ne postoji tako puno telekomunikacijskih stručnjaka, Šalković ne krije kako će ljude privlačiti iz postojećih tvrtki mobilne telefonije.
- Bit će strašan head hunting - otkriva i navodi daljnje planove kako oslabiti eventualnu konkurenciju:
- Poznato je da ulaskom trećeg operatera na tržište penetracija korisnika raste na 50 posto i naši su ciljevi jasni: dosegnuti penetraciju korisnika na oko 50 posto u Hrvatskoj, ukrasti HTcronetu dio pretplatnika, oboriti cijene, uvesti nove usluge...
Na primjedbu da je trenutačna penetracija (broj korisnika mobilnih telefona u usporedbi s cjelokupnim stanovništvom) u Hrvatskoj, prema službenim podacima, veća od 30 posto, Šalković sa smiješkom odgovara:
- To nije točno, naša istraživanja kazuju drukčije. U Hrvatskoj je trenutačna penetracija korisnika 22-23 posto, a mi nemamo razloga ne vjerovati našim partnerima. No, muči nas samo to što penetracija raste, a Vlada odugovlači s raspisivanjem natječaja.
Stoga TIW ne gubi vrijeme lobirajući u Vladi i objašnjavajući kako je pravi trenutak za raspisivanje natječaja te da su oni pravi partner za to.
- Naravno da se lobira. A s kim, mogao bih vam nabrojiti cijelu Vladu, sve ministre, pogotovo one koji su važni za dodjelu koncesije: Gorana Granića, Goranka Fižulića, Alojza Tušeka... No, što smo napravili, znat ćemo kad vidimo hoće li i kada biti natječaj - kaže Šalković.
No, tko će između HEP-a, Končara i HRT-a postaviti mrežu, nismo uspjeli doznati. Šalković kaže kako su to svi njihovi partneri za sada. Samo će jedan držati mrežu mobilne telefonije, ali pregovori još traju. Poznato je da i HEP, i Končar, i HRT već imaju infrastrukturu.
HEP već ulaže u mrežu
Ključnu bi odluku mogli donijeti politički krugovi. Izvori bliski Vladi, naime, tvrde da će Vlada gurati HEP kako bi se povećala vrijednost te kompanije uoči privatizacije. HEP je, pak, poprilično siguran u sebe kao trećeg koncesinara pa, tvrde upućeni u poslovanje te tvrtke, od lani sve investicije usmjerava u polaganje optičke mreže (pokrivena je već gotovo cijela država). Je li posrijedi pravljenje ražnja dok je zec u šumi ili HEP već ima neke garancije od političara i prije samog natječaja, vidjet ćemo.
Potrošači, međutim, pitaju plaćaju li oni ceh investicija HEP-a u telekomunikacije i nije li cijena struje povećana i zbog ulaganja u razvoj HEP-ove mreže.
No, trećem operateru koncesija nije zanimljiva samo zbog ulaska na GSM tržište nego i zbog toga jer bi trebao dobiti kombiniranu koncesiju i za GSM i za UMTS. Na GSM tržištu snage su trenutačno podijeljenje po 50 posto između HTcroneta i VIPneta. HTcronet, doduše, bolje financijski stoji jer ima više pretplatnika, a oni odražavaju vrijednost tvrtke, dok VIPnet ima više od dvije trećine korisnika prepaida (VIP.me usluge s karticama). Postojeći operateri, pak, ne znaju kada bi se mogli natjecati za UMTS koncesiju, o kojoj se već dugo ne govori. No, obje koncesije trebalo bi raspisati Vijeće za telekomunikacije, koje još nije formirano. U Ministarstvu pomorstva, prometa i veza ne znaju kada će biti jer ga treba imenovati Sabor. Još je mnogo otvorenih pitanja, ali datum određivanja natječaja zacijelo će povećati špekulacije i pregovore politike i telekomunikacijskih lobista iza zatvorenih vrata. U svakom slučaju, bit će zanimljivo vidjeti tko će na kraju, pod kojim uvjetima i kada ući na naše tržište mobilnih telefona.
Dražena Lejo