Burza nezaposlenih opet probija novi rekord, u petak je broj nezaposlenih preskočio 370 tisuća, a broj ukupno zaposlenih u državi manji je 15.000 u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Uz taj tempo, nezaposlenost će premašiti lanjsku siječanjsku brojku od 372.000 jer neprestano raste od kolovoza, otkad je na burzu prispjelo 47.000 novih nezaposlenih osoba.
Kasni Uskrs
Zima je tradicionalno najlošije razdoblje za traženje posla, a protiv nezaposlenih urotile su se i zvijezde jer će ove godine Uskrs biti tek u drugoj polovici travnja pa do tada ne treba očekivati ni značajnije zapošljavanje u turizmu. U svem tom sivilu ipak postoji jedna svijetla točka. Hrvatska će iz EU garancije za mlade ove godine za zapošljavanje mladih dobiti 37 milijuna eura nepovratne novčane pomoći – odnosno 277 milijuna kuna – što je polovica prošlogodišnjeg budžeta za nezaposlene. Mladima do 29 godina života Zavod za zapošljavanje pripremio je dvadesetak različitih programa pa bi svi koji imaju interesa za dodatno osposobljavanje, pokretanje vlastitog biznisa, pa i pronalaženje posla, trebali posjetiti svog savjetodavca na burzi i raspitati se o mogućnostima koje su im na raspolaganju. Iz hrvatskog će budžeta za nezaposlene otići 545 milijuna kuna, a iz europskih fondova zajedno još 420 milijuna kuna. Garancija za mlade obvezuje sve države članice EU da mladima koji su bez posla dulje vrijeme ponude neki oblik zapošljavanja ili stručnog osposobljavanja. Zajedno sa sredstvima koja će stići iz EU, Zavod za zapošljavanje raspolagat će budžetom teškim 965 milijuna kuna, što je tri do četiri puta više nego što je sve do 2011. godine Hrvatska izdvajala za nezaposlene.
Na dobitku će biti i poslodavci jer niz mjera donosi potpuno ili djelomično oslobođenje od plaćanja poreza i doprinosa za novozaposlene radnike pa bi uredi Zavoda za zapošljavanje trebali biti vrlo tražena adresa jer je HZZ jedna od rijetkih državnih institucija kojoj je proračun gotovo udvostručen. Lani je za aktivno zapošljavanje 50 tisuća osoba otišlo 521 milijun kuna, a najviše interesa bilo je za ‘volontiranje’ uz 1600 kuna i javne radove. Zanimljivo je i da je više od 5 tisuća nezaposlenih zatražilo i dobilo potpore za samozapošljavanje, i to od 18 do 35 tisuća kuna po osobi (za invalidne osobe od 28.000 do 53.000).
Novac za projekte
Garancija za mlade počela se u Hrvatskoj provoditi od srpnja 2013., a ove će nas godine financijski poduprijeti i EU s prvih 37 milijuna eura iz svog paketa pomoći za mlade teškog 6 milijardi eura. U 2015. godini Hrvatska može računati sa 29 milijuna eura za zapošljavanje mladih.
– Proširenje mjera aktivne politike na tržištu rada pomoglo je u smanjenju nezaposlenosti privremeno, ali konačna učinkovitost ovih mjera ipak ponajviše ovisi o stanju cjelokupnog gospodarstva – komentira analitičarka Ekonomskog instituta Iva Tomić, koja zbog općeg stanja u gospodarstvu ni u ovoj godini ne očekuje znatnije pomake na tržištu rada. Osim sredstava iz Garancije za mlade, Europski je socijalni fond dodatno odobrio Zavodu za zapošljavanje 19 milijuna eura za pet konkretnih projekata, a većina sredstava podijelit će se kao grant shema jedinicama lokalne samouprave koje pripreme najkvalitetnije programe za zapošljavanje na svom području. Stopa nezaposlenosti u Slavoniji i dijelovima kontinentalne Hrvatske veća je od 30% i u tim su sredinama dobro prihvaćeni programi javnih radova.
>> Pronađimo izlaz iz recesije! Kako smanjiti nezaposlenost?
>>ALARM: Svakom devetom djetetu roditelji ne rade
>>U 2014. godini svi žele novi posao
Možda je pravi trenutak da gospoda da si gospoda iz Vlade opale šamar i priznaju da im je gospodarska politaka promašena. Nije bilo nikakvih vanjskih razloga da se od 2011. do danas u Hrvatskoj toliko pogorša gospodarska situacija, razlozi su unutarnje prirode i uglavnom su posljedica pogrešne porezne i gospodarske politike. Sve što je Vlada radila, a vezano uz poreznu politiku je promašeno, nepromišljeno, kratkovidno, dugoročno štetno, nepravedno i glupo. Rezultat i nije mogao izostati.