Najveći protivnici velikog energetskog investicijskog programa Vlade su - građani. Čak šest od osam najavljenih projekata Hrvatske elektroprivrede ne uživa potporu lokalne zajednice u mjestima gdje se trebaju graditi.
\"Gradnja termoelektrane trajno će uništiti naš grad kao mjesto poželjno za život kojim se iznimno ponosimo. Po svojim karakteristikama, termoelektrana bi trajno unakazila prostor u kojem živimo i onemogućila razvoj našega kraja. Dobrobit naše djece i unuka ovisi isključivo o tome hoće li se ta termoelektrana graditi\", sažetak je to pisma koje je prije nekoliko mjeseci jedna udruga građana uputila ministrici zaštite okoliša Mireli Holy kao iskaz protivljenja projektu koji je HEP namjeravao realizirati u njihovu gradu. Ipak, ne radi se o građanima Labina, koji već mjesecima prosvjeduju protiv namjera nacionalne elektroenergetske kompanije da u Plominu sagradi novu veliku termoelektranu na ugljen. Riječ je o Velikoj Gorici, a sporni objekt je elektrana na drvnu biomasu. Trebala je to biti prva HEP-ova investicija u obnovljive izvore energije, tip objekta koji zazivaju žitelji svih ostalih lokacija gdje je u planu gradnja elektrana na fosilna goriva. Ipak, u Velikoj Gorici ni to nije prošlo.
Zabrinuti građani počeli su se sve jače protiviti projektu, a politička vlast, inicijalno zagovornik bioelektrane, na kraju je popustila. Gradsko vijeće izjasnilo se protiv gradnje, pa je 60 milijuna eura vrijedan projekt trenutačno zaustavljen. Priča iz Gorice iznimno je dobar prikaz šireg fenomena. U Hrvatskoj bi do 2020. godine zbog zastarjelosti s radom trebale prestati elektrane ukupne snage 1100 megavata. Da bi ti proizvodni kapaciteti bili nadomješteni svake od idućih godina u pogon bi trebala biti puštena jedna elektrana snage 200 megavata. Upravo ta činjenica temeljna je postavka velikog investicijskog ciklusa koji predstavnici Kukuriku koalicije najavljuju od dana kad su preuzeli vlast. Ipak, čini se kako bi najveća prepreka tom Vladinu investicijskom ciklusu mogli biti oni zbog kojih se u suštini on i provodi, a to su građani. Dapače, analiza trenutačnog stanja HEP-ovih projekata gradnje novih elektroenergetskih objekata otkriva da trenutačno ne postoji projekt koji je u visokom stupnju razvoja, a da pritom uživa i potporu stanovništva na lokaciji na kojoj se treba realizirati. U Plominu se stanovnici protive ugljenu kao energentu, dok u Dubrovniku dio javnosti hidroelektranu Ombla ne želi zbog navodnih štetnih utjecaja na podzemne vode i zaštićene životinjske vrste.
Za realizaciju HE Kosinj i HE Senj 2 trebalo bi poplaviti cijelu Kosinjsku dolinu, a stanovnike iseliti, na što nitko od njih ne pristaje. Ekološke udruge upozoravaju na negativne posljedice gradnje takvog velikog akumulacijskog jezera na okoliš. Hidroelektrani Dubrovnik 2 protive se pak u Hercegovini, strahujući da bi gradnja tog objekta dovela do isušivanja Neretve, dok ideja gradnje četiri hidroelektrane na Savi još nije ni ušla u ozbiljnu javnu raspravu. Kako taj projekt podrazumijeva i velike građevinske zahvate, izvjesno je da će protivnika biti mnogo. Dakako, protivljenje lokalnog stanovništva nužno ne znači da projekti neće biti realizirani. Vlada raspolaže zakonskim mehanizmima kojima može osigurati njihovu gradnju, no svaka takva odluka imat će nužno i štetne političke posljedice. Kako su lokalni izbori na rasporedu sljedeće godine, donošenje takvih odluka svaki će dan biti sve teže. Primjera iz prošlosti ima dosta. Potkraj 90-ih HEP je sa stranim partnerima uložio značajne količine novca u pripremu projekta termoelektrane Lukovo Šugarje na Velebitu, da bi nakon velikih prosvjeda lokalne zajednice projekt na kraju bio napušten. Sadašnjoj vladi već se dogodio slučaj Ploče, kad je prvo potpredsjednik Vlade Branko Grčić najavio kako će podržati gradnju elektrane na ugljen u Pločama, da bi zatim na intervenciju lokalnog pločanskog SDP-a taj stav bio korigiran.
Nove elektrane Hrvatskoj su potrebne kako u energetskom, tako i u investicijskom smislu, no njihova gradnja zahtijevat će i neke politički nepopularne odluke. Vladajuća koalicija morat će idućih mjeseci dokazati da je spremna donositi takve odluke.
pravi, hrvatski naslov (kao da ga je iz mislio Grunf iz Alan Forda). Hrvatski sindikati: hoćemo veće plaće, bolje radne uvjete Koliko ,kako ? Narod: hoćemo posao, nećemo tvornice koje zagađuju. Smiješno