korak do stečaja

Horvat: Stečaj jeftiniji u kratkom roku, no pitanje je je li to tako na dulji rok

Foto: Josip Regovic/PIXSELL
Darko Horvat
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Darko Horvat
21.03.2019.
u 08:32
Plenković još važe sudbinu Uljanika, a konačne odluke nema ni nakon sastanka partnera
Pogledaj originalni članak

Stečaj ili restrukturiranje Uljanik grupe dva su scenarija između kojih je Vlada vagala, a prema neslužbenim informacijama Večernjeg lista, zaključeno je da je stečaj jeftinije i izglednije rješenje. Ipak, u izjavama nakon sastanka koalicijskih partnera nema jasne potvrde da je tako i odlučeno. HDZ-ovac Branko Bačić kazao je da su uzeli još nekoliko dana za odluku.

Partneri protiv spašavanja

Konačno je jasno i da je restrukturiranje duplo skuplje od stečaja. Procjene, naime, govore da stečaj stoji oko 4,1 milijardu kuna, a restrukturiranje najmanje 7,6 milijardi kuna u najboljem scenariju, bez kostura u ormaru. Da se gleda samo financijski, odluka bi bila jednostavna, a s obzirom na to da je ona politička, očito je da će Vlada priopćiti presudu za nekoliko dana.

Razmišlja se o tome što bi značio stečaj Uljanika za hrvatsku brodogradnju. Tu nije samo pitanje zaposlenika ni brodogradnje, tu je pitanje znanstvenih institucija, drugih djelatnosti. Zato smo si uzeli time-out od nekoliko dana – rekao je Bačić nakon sastanka. Međutim, i utjecaj brodogradnje na ekonomiju izmjeren je i, prema Državnom zavodu za statistiku, ona nosi samo 1,5 posto ukupnih ekonomskih aktivnosti u našoj ekonomiji, što govori o niskom utjecaju na ukupna gospodarska kretanja. Poznato je da su ministri financija Zdravko Marić i ministar gospodarstva Darko Horvat bili na suprotstavljenim stranama.

Koalicijski partneri HDZ-a u većini su pak podržali stečaj kao rješenje jer ne žele odgovarati za nove sanacije brodogradnje u koju se dosad uložilo gotovo 35 milijardi kuna poreznih obveznika. Svaka četvrta kuna koju su brodogradilišta potrošila slila se iz državnog proračuna, a brodovi su pokrili samo 70 posto troškova škverova od hrvatske samostalnosti. Protiv sanacije Uljanik grupe su Darinko Kosor iz HSLS-a, Reformisti, Kažimir Varga iz Kluba Milana Bandića te Branko Hrg koji je poručio da nijedna državna kuna ne smije ići u brodogradnju. Međutim, država će ipak morati plaćati njegove dugove, ali ako se zaista odluči za stečaj, Vlada će financijski proći bolje nego u drugoj opciji. To pak ne znači nužno i kraj brodogradnje na sjevernom Jadranu jer se proizvodnja može nastaviti nakon stečajnog procesa.

Država pak u tom procesu ima jaču zaštitu jer preuzima svu imovinu škverova kao najveći vjerovnik, a u nju pripadaju i nedovršeni brodovi koji stoje na dokovima u Rijeci i Puli. Moguće je, ako se proces provede brzo, uvesti i strateškog partnera koji može nastaviti raditi u tvrtki očišćenoj od dugova. Važno bi bilo završiti najskuplji brod jaružar, koji je opterećen jamstvima od 923 milijuna kuna, koja se mogu spasiti ulaganjem dodatnih 160 milijuna kuna u njegov završetak. Naručitelj tog broda spreman je pričekati završetak broda do početka rujna.

Ostalo 3000 radnika

Stečaj Uljanika jeftiniji je od restrukturiranja u kratkom roku, no je li to tako kada se uključi projekcija stečaja na dulji rok, pitanje je za polemiku – kazao je ministar Horvat uoči sastanka. On se od početka zalaže za spas škverova, no čini se da nema jaku podršku u tom nastojanju. Od koalicijskih partnera javno ga je podržao Furio Radin, dok je Ivan Vrdoljak iz Hrvatske narodne stranke istaknuo da želi vidjeti računicu što za građane znači stečaj, a što restrukturiranje te što nosi nastavak proizvodnje i je li ona moguća u stečaju.

Konačnu odluku ipak donosi Vlada, a ne parlamentarna većina, ali osim koalicijskih partnera, ni građani ne podržavaju spašavanje Uljanik grupe te su i u anketama izražavali da ne žele sanirati škverove. U prošloj i ovoj godini za Uljanik grupu, odnosno jamstva za otkazane brodove, iz proračuna je isplaćena 3,1 milijarda kuna, a u proračunu za 2019. rezervirano je još 1,7 milijardi kuna. U cijeloj grupi ostalo je manje od 3000 radnika, među kojima je puno administracije, dok je oko 1500 radnika napustilo škverove.

IDS: Vlada je ciljano izazvala štrajk radnika i time donijela dodatne gubitke škveru

IDS i HSU pozvali su Vladu da pruži šansu Uljaniku. Istaknuli su da je od 31 milijarde kuna danih za brodogradnju samo 10 posto izdvojeno za pulski škver, dok je Brodosplitu usmjereno 37 posto tog iznosa, 30 posto 3. maju, a 15 posto Brodotrogiru.

– Vlada je ciljano izazvala štrajk radnika i time prouzročila dodatne gubitke brodogradilištu, cijeli je slučaj vodila netransparentno, a izgovorima poput čekanja analize rezultata kupuje vrijeme dok Uljanik stoji i čeka – poručio je IDS-ovac Tulio Demetlika koji vjeruje kako Uljanik uz dobar menadžment i plan restrukturiranja može činiti čuda. Predsjednik HSU Silvano Hrelja, koji ima 14 godina radnog staža u Uljaniku, prigovorio je da o brodogradnji govore oni koji ne razlikuju gdje je pramac, a gdje krma broda. Tea Romić

Video: Izjave članova sindikata nakon sastanka s Upravom Uljanika

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

TH
than
12:15 21.03.2019.

Na "dulji rok" se može, malo po malo, više i ukrasti. Jel' tako ministre ?

OK
Omladinac koji to nije
12:55 21.03.2019.

Na dulji rok je ulozeno oko 35 milijardi kuna. Zalosno da netko hoce bacati jos vise novca.