U mjesec dana druga je hrvatska kompanija priznala da ne može isplatiti kupce korporativnog vrijednosnog papira izdanog dok je ekonomija bila u naletu. Nakon HG spota ulagače je razočarala i Hospitalija trgovina koja je u većinskom vlasništvu Quaestus fonda Borislava Škegre.
Hospitalija se, inače, hvali dobrim poslovnim rezultatima i povijesno najboljom profitabilnošću, no to očito nije uvjerilo banke da joj olako izbroje 75 milijuna kuna za refinanciranje obveznice.
Ta je svota tek četvrtinu niža od godišnjeg prihoda tvrtke. Hospitalija trgovina objavila je da zbog “razlike u stavovima pojedinih investitora o strukturi novog financijskog aranžmana, nisu na vrijeme usuglasili konačnu verziju za refinanciranje obveza”, ali tvrde da se rješenje očekuje uskoro.
Hospitalija je prije tri godine uz pomoć Zagrebačke banke prodala 75 milijuna kuna obveznica, a ta je banka uz RBA i najveći pojedinačni kupac njezinih obveznica, pa je čudno što nije postignut dogovor.
Govorka se da banke traže hipoteke za pokriće kredita, ali ni Zaba ni RBA nisu se željele izjašnjavati. Analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić ističe da banke znatno opreznije procjenjuju rizik.
- U navedenom slučaju može se govoriti o "kreditiranju države odnosno sustava zdravstvene zaštite“, pa je moguće da pojedini investitori očekuju zadržavanje ili čak pogoršanje problema s naplatom značajnih dospjelih nenaplaćenih potraživanja Hospitalije - kazao je Z. Šantić i dodao da dugoročno gledajući te uzimajući u obzir i demografske promjene taj sektor ma veliku perspektivu, ali je ključno da se sve postavi na ekonomski održive temelje.
- Gdje god su se velike banke pojavljivale kao aranžeri izdanja, ulagači su vjerovali njihovoj procjeni i sad bi mogli imati problema. Kupci obveznica mogu se koristiti pravnim sredstvima naplate od tužbe, stečaja do reprograma - kazao je Hrvoje Jozanović, fond-menadžer PBZ investa.