Hot money će preplaviti tržište

Za ulagače, manje, srednje, a i velike fondove, Plivino preuzimanje gotovo je završena priča. Velika većina u završnim je transakcijama prodaje ili se spremaju na to, što govori i dnevni promet na Zagrebačkoj burzi nakon razornog Actavisova udara sa 1,3 milijarde kuna u prošlu srijedu. Drugi dan već je bio skromniji, 144 milijuna, pa svaki sljedeći dan promet je bio sve manji.

Na sceni su ostali ulagači koji nastoje kapitalizirati zaradu ostvarenu na dionicama Plive, ali i oni koji će čekati kraj preuzimanja i dividendu. No, taj novi “hot money”, vrući i nestrpljivi novac od oko 1,5 milijardi kuna, golem je za hrvatsko tržište, čak toliko da se i nema u što uložiti. Jedan dio sigurno će završiti u novim ulaganjima, pojedinačnim dionicama ili pak različitim fondovima. Dio novca povući će se s tržišta kapitala i završiti u nekretninama ili drukčijim oblicima potrošnje.

U svakom slučaju, taj investicijski novac ni dosad nije mirovao i sigurno neće završiti u bankovnim depozitima. Očekuje se ipak da će se velik dio opet vratiti u dionice. Institucionalni ulagači opet će primijeniti dosadašnju strategiju – ulagati u likvidne dionice, Podravku, Adris, Dalekovod, Ericsson. Drugi pak preferiraju malolikvidne dionice na čijem se rastu ostvaruju brzi i veliki profiti.

Pojedinačni ulagači vjerojatno će kombinirati jedno i drugo, a većina analitičara očekuje da će dio novca mirovati kroz novčane fondove do IPO-a Ine i ulaganja u tu dionicu koja bi trebala na tržištu zamijeniti Plivu. Većina analitičara bavi se analizama sektora i dionica koje bi nakon Plive mogle povući tržište. Neki velike šanse daju građevinskom sektoru koji kontinuirano raste, a zbog vrijednosti nekretnina, ulaganje u turizam također je atraktivno. Prehrambeni sektor, posebno gdje je puno investirano na dulji rok, sigurno je ulaganje.

Makar na obzoru nema novih preuzimanja, ni približnog značenja kao Plivino, moguće su zarade na manjim bankarskim preuzimanjima koja će uslijediti u odmakloj konsolidaciji bankarskog tržišta. Već dulje vrijeme hrvatski ulagači investiraju novac u regionalna tržišta, a sada će se taj odljev kapitala povećavati. Potencijalne zarade na tržištima BiH, Srbije, Crne Gore i Makedonije izglednije su nego na domaćem tržištu.