Hrvatska do 2020. iz EU može povući osam milijardi eura

U kohezijskom i strukturnim fondovima EU od 2014. do 2020. za Hrvatsku je rezervirano 8,03 milijarde eura, pokazuju tablice izračuna koje su postale konačne nakon što je Europski parlament prekjučer usvojio sedmogodišnji proračun EU do kraja desetljeća, a jučer i reformu kohezijske politike.

Prvi put smanjivanje

Višegodišnji financijski okvir, kako u EU nazivaju sedmogodišnji proračun, iznosi 960 milijardi eura za razdoblje 2014.-2020., a ovo je prvi put da se smanjuje, a ne povećava. Kad se uračuna inflacija, novi okvir je za 35 milijarde eura manji od prijašnjeg koji je vrijedio od 2007. i istječe krajem ove godine. Proračun EU predstavlja samo 1 posto BDP-a čitave Unije, no predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso zadovoljno ističe da je “naš jednogodišnji proračun u današnjim cijenama jednak kao čitav Marshallov plan”, američki program pomoći koji je preporodio zapadnu Europu nakon II. svjetskog rata.

Kohezijska politika doživjela je reformu jer EU želi da fondovi vezani uz tu politiku budu nositelji investicija u vrijeme ekonomske krize. Hrvatska je na kraju dobila razmjerno velik iznos. Iako hrvatski BDP iznosi tek 0,34 posto ukupnog BDP-a čitave EU te iako građani Hrvatske čine tek 0,87 posto stanovništva EU, Hrvatskoj je na raspolaganju 2,49 posto od ukupnog iznosa za kohezijsku politiku EU. No, najveći je problem kako taj novac zaista i iskoristiti.

Ni druge zemlje EU nikad nisu iskorištavale sav novac koji je za njih bio rezerviran, a Hrvatska trenutačno kasni s izradom strateških i operativnih dokumenata koji su potrebni za kvalitetno povlačenje novca iz EU fondova. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić sutra dolazi u Bruxelles gdje će upravo o toj temi razgovarati s europskim povjerenikom za regionalni razvoj Johannesom Hahnom.

Svađa Picule s I. Maletić

U raspravi o kohezijskoj politici u Europskom parlamentu porječkalo se i dvoje hrvatskih zastupnika iz HDZ-a i SDP-a. Tonino Picula rekao je da je velik problem predfinanciranje projekata u Hrvatskoj, na što je Ivana Maletić zaključila kako je “i Picula detektirao da hrvatska Vlada ne radi svoj posao”.

– Mi imamo Vladu koja sjedi i čeka, ne komunicira i ne radi. Hrvatska propušta prilike zbog Vlade koja ne radi i ne zna – rekla je Ivana Maletić (HDZ).

>> Iskustva u provedbi EU fondova u Bugarskoj