- Deficit je u Hrvatskoj mnogo veći problem od visine javnog duga. Fiskalna je politika neodrživa, po čemu smo u društvu 18 zemalja EU, no nismo toliko daleko od tehničke granice održivosti. Razlikujemo se po tome što druge zemlje smanjuju fiskalni deficit, a mi ga u ovoj godini nećemo bitno smanjiti, što znači da nemamo dobar trend - zaključio je makroekonomist Velimir Šonje, autor HUB-ove analize "Održiva fiskalna politika i javni dug: nikad više kao prije", predstavljene na istoimenom okruglom stolu.
Premda ne postoji optimalna razina javnog duga, nego ovisi o sposobnosti zemlje za dugoročni rast, hrvatski je problem što povijesno nije pokazala sposobnost brzih fiskalnih zaokreta, čime predstavlja veći rizik za investitore.
- Već 10 godina otvoreno je i pitanje međugeneracijske solidarnosti koje bi bilo dobro uklopiti u stroži fiskalni okvir. Svi znaju da su nužna veća izdvajanja za drugi mirovinski stup, no to nitko u ovom trenutku neće provesti.
Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb, složila se s njim da uvijek prevlada politički, a ne ekonomski pristup fiskalnim temama.
- Fiskalna održivost u ovom trenutku nije upitna, no otvara se pitanje fiskalnih pravila zbog fenomena starenja stanovništva, kojemu se pridaje premala pozornost. Javni izdaci za mirovine mogli bi se do 2050. smanjiti na 7,5 posto BDP-a, što vuče i neadekvatnu visinu mirovina, a time i državnu obvezu da na neki način nadoknadi razliku.
Neka se ukinu saborske plaće i mirovine!!!