Hrvatska je jedna od najpošumljenijih zemalja, to je veliki potencijal za investicije

Hrvatska je jedna od najpošumljenijih zemalja svijeta te se pod šumama nalazi čak 48 posto kontinentalnog teritorija zemlje, a što je oko 2,5 milijuna hektara i veliki je potencijal za investicije, kazao je dr. sc. Karlo Beljan, poslijedoktorand Šumarskog fakulteta u Zagrebu u svojoj prezentaciji "Investicijski potencijali hrvatskih šuma" koju je predstavio na 3. Invest Cro konferenciji u srijedu u Zagrebu. Pojašnjava da je na ideju o investicijama u šume, što nije nešto neuobičajeno u svijetu - posebice u Amerikama, sjevernoj Europi te jugoistočnoj Aziji u većem obimu, došao na upit jednog hrvatskog mirovinskog fonda koji se došao na Fakultet raspitati se o mogućnosti da svoj kapital oplemene u šumama.

Ističe da su bili svjesni da se najveći dio privatnih šuma nalazi rascjepkan na malim parcelama, no oni su se fokusirali u ovom modelu na veće šumske posjede s barem 50 hektara šuma – statistika pokazuje da u Hrvatskoj ima oko 420 tisuća privatnih vlasnika šuma, no od toga broja njih 365 tisuća ima manje od hektar šuma, a samo 51 privatni posjednik u Hrvatskoj ima više od 30 hektara šume.

- Iako se u formalnom smislu pod šumama nalazi puno veći prostor, naše istraživanje obuhvatilo je oko 270 tisuća hektara privatnih šuma u kontinentalnoj Hrvatskoj te jasno izdvojilo šume pogodne za investiranje. Govorimo o investicijama u šume na način kako se to odvija kod nekretnina, obveznica ili dionica s godišnjim prinosom i to do osam posto i rokom povrata investicije već za 15 godina - kaže Beljan.

Šumarstvo postaje puno profitabilnije u scenariju lanca dodane vrijednosti tj. prijevoza trupaca do najbližeg drvo-prerađivača (pilane) i prodaje više vrijednog proizvoda-povezivanje šumarstva i drvne industrije u jedan zaokruženi poslovni proces. Ulaganje bi se dodatno moglo financijski isplatiti ukoliko bi u gospodarenje šumom investitor dodao i vezane djelatnosti iz domene lovstva te branja bilja i gljiva u svojoj šumi-nedrvnih šumskih proizvoda. Uz to potencijalni investitor za dio svojih djelatnosti mogao bi koristiti sredstva iz fonda općekorisnih funkcija šuma.

Radi se o prilično novom poslovnom modelu koji u principu do sada nije u Hrvatskoj zaživio. S druge strane, u svijetu postoji niz šumarskih korporacija koje kotiraju na najvećim burzama, ponajviše u New Yorku, Torontu, Singapuru i Tokyu. Beljan je uvjeren da bi, temeljem znanstvenih istraživanja, ali i tržišne prakse u svijetu, ovakve investicije mogle biti vječna renta jer modeli pokazuju da svaka šuma s kojom se kvalitetno gospodari može imati rentu od 3,5 do osam posto godišnje i povrat investicije između 15 i 30 godina, što je možda predugo za pojedinačne investitore, ali svakako kvalitetno ulaganje za one institucionalne, a kakvi mirovinski fondovi u svakom slučaju jesu.