Hrvatska je na 31. mjestu po kupovnoj moći u zemljama Europe

Hrvatska se nalazi na 31. mjestu po kupovnoj moći od ukupno 42 zemlje u Europi, pokazuje posljednje istraživanje agencije GfK.

Unatoč dužničkoj krizi i ekonomskom usporavanju u drugoj polovini ove godine novi rezultati o kupovnoj moći za 42 zemlje Europe ipak su optimistični. Prosjek kupovne moći po stanovniku Europe iznosi 12.774 eura, dok je lani taj prosjek bio 11.945 eura te stopa rasta iznosi 3,1 posto, pokazuje istraživanje GfK Purchasing Power Europe 2011./2012.

Stopa rasta za 15 najstarijih članica Europske unije iznosi svega 2,3 posto, dok većem rastu u biti pridonose uglavnom nove članice i neke zemlje kandidati za ulazak u EU, naročito Turska i Ukrajina, čiji velik broj stanovnika i više stope rasta doprinose jačanju prosječne stope rasta za cijelu Europu. Vodeće su zemlje po kupovnoj moći  Lihtenštajn, Švicarska i Norveška.

GfK u svom istraživanju izdvaja primjer Portugala i Hrvatske, gdje su rezultati novog popisa stanovništva dali bazu za ovogodišnji izračun. Broj stanovnika u Portugalu je 0,8 posto manji, a u Hrvatskoj 3,1 posto, dok je broj kućanstava pak u porastu – u Portugalu za 3,9, a u Hrvatskoj za 2 posto. Te su promjene uzrokovale i pomake u kalkulaciji iznosa visine kupovne moći. Novi iznos kupovne moć po stanovniku u Portugalu je 10.608 eura i kreće se blizu prosjeka za 42 zemlje.

U Hrvatskoj je sada kupovna moć na razini od 5011 eura, a nalazi se na trećem mjestu među zemljama kandidatima (iza Islanda i Turske). Hrvatska se nalazi na 31. mjestu od ukupno 42 zemlje u Europi, dok je prošle godine zauzimala 29. mjesto.

Gotovo četvrtina kupovne moći u Hrvatskoj koncentrirana je u urbanom okrugu Zagreba. Građani Zagreba (oko 800 tisuća stanovnika) 30 su posto bogatiji od nacionalnog prosjeka. S kupovnom moći po stanovniku od 6507 eura Zagrepčani su približno na polovini iznosa prosječnog Europljanina. Za usporedbu, u susjednoj Sloveniji građani Ljubljane (oko 350 tisuća stanovnika) imaju dvaput veću kupovnu moć od Zagrepčana, a portugalski Lisabon (oko 500 tisuća stanovnika) ima u prosjeku oko četiri puta višu kupovnu moć. Nakon Zagreba po kupovnoj moći slijede građani Istre, a najsiromašniji su stanovnici koji se nalaze uz granicu s BiH te Srbijom, pokazuje istraživanje.